Mnogi u svijetu se smiju 1. aprila, od srca ili kiselo, zavisno od toga da li zbijaju šale na tuđi račun ili to neko čini na njihov, a neki se trude da toga dana ne budu “nasamareni” kako cijele godine ne bi bili nesretni.
Historija zbijanja šala 1. aprila je obavijena tajnom, jedni tumače da se ovaj svojevrsni “narodni praznik” pojavio krajem srednjeg vijeka u Evropi kao “Dan svih luda”, koji je bio općenarodno veselje.
Neki vjeruju da korijeni toga “praznika” dosežu do starog Rima, poznatoga i po tome što su tamošnji stanovnici umjeli da se dobro zabavljaju i priređuju razne bahanalije.
Drugi kažu da se taj običaj pojavio u 16. stoljeću u Francuskoj, oko 1564. godine, a za onoga ko je “nasamaren” imali su običaj kazati da je dobio “aprilsku ribu”.
Englezi misle da je dan šale preuzet s Istoka, a 1. april zovu “Danom svih glupaka”. Finci taj dan povezuju s proljetnim podukama djece o poljoprivrednim radovima, a slično je i Švicarskoj, prenijele su agencije.
U holandskom gradu Eindhovenu održava se svojevrsna tradicija “nasamarivanja” 1. aprila – novine se utrkuju da objave ekskluzivne vijesti, kao naprimjer o dolasku nekih svjetskih državnika u taj grad, o bolestima, o eksperimentima u atomistici…
Nijemci 1. april smatraju danom kada se lako osjete nesretnima, a svoje loše osjećanje manje vezuju za “nasamarivanje”, a više za predanje da se 1. aprila rodio apostol Juda, Kristov izdajnik.
Za razliku od ovih zemalja, u njemačkoj provinciji Bavarskoj, posebno u okolini Westerwalda, šale slične prvoaprilskim zbijaju se tek 1. maja.
Bez obzira na razne običaje u pojedinim zemljama, važi pravilo da kada se slatko nasmijemo, postajemo opušteniji, ljepši i zadovoljniji.
Humor nam pomaže da lakše prebrodimo neku neprijatnu ili tešku situaciju, a kada se našalimo na vlastiti račun, stručnjaci tvrde da pomažemo i sebi i drugima i zato je u narodu nastao izraz da je “smijeh najbolji lijek”.
(FENA)