Dok realizacija projekata iz oblasti energetike u Federaciji BiH čeka politički konsenzus, manji bosanskohercegovački entitet (Republika Srpska), očigledno svjestan da nema vremena za gubljenje, odlučnim koracima grabi naprijed.Naime, mješoviti holding Elektroprivreda Republike Srpske i Elektroprivreda Srbije već početkom aprila namjerava formirati zajedničku kompaniju za izgradnju hidroenergetskih objekata u gornjem toku Drine, piše Oslobođenje.
Prema najavama generalne direktorice Elektroprivrede RS-a Branislave Milekić, vlade RS-a i Srbije potpisale su protokol o osnivanju zajedničke firme sajednakim udjelom kapitala {po 50 posto), a Elektroprivreda Srbije i Hidroelektrana Višegrad sa po 25 odsto. Milekićeva je istakla da će prvo biti izgrađena hidroelektrana Gornja Drina kod Foče, snage 150 megavata, sa godišnjom proizvodnjom od 400 gigavat-časova električne energije i dodala da bi ovaj objekat trebalo da bude završen u roku od četiri godine.
Istovremeno, u Federaciji BiH projekti planirane gradnje energetskih objekata su na čekanju jer je potrebno po ko zna koji put da političari naprave ustupak, dozvoljavajući ekonomiji da dobije bitku, te dugoročno ovom entitetu obezbijedi prosperitet.
“U Federaciji BiH je složenija politička situacija i čeka se dogovor čelnika stranaka koalicije da jednostavno sjednu i donesu odluku da li ćemo ići u izgradnju ili ne. Odnosno, ovdje se radi o odluci da li ćemo ostati u mraku ili ići ka gradnji i ne dovoditi se u problematičnu situaciju sa nedostatkom električne energije”, rekao je federalni ministar energetike, industrije i rudarstva Vahid Hećo.
Prema njegovim riječima, ne radi se ovdje o nerazumijevanju značaja cjelokupnog projekta.
“Neki su itekako dobro shvatili njegov značaj, međutim, boje se da ne izgube na izborima, te zbog toga jednostavno opstruiraju projekte, s obzirom na to da ih u njima nema. To je glavni problem”, ocijenio je ministar Hećo.
Kako je istakao, političke opstrukcije vrše pojedine političke stranke koje ne vide sebe u ovom projektu i napadaju ga, i to ne zbog toga što smatraju daje loš nego ga se plaše.
Upitan o kojim je političkim partijama riječ, ministar Hećo je pojasnio kako se radi o koalicionoj četvorci koja je ključna za donošenje odluka o ovakvim projektima,
“Bojim se da ne napravimo veliku štetu Federaciji BiH zbog toga što još nema želje da se sjedne i postigne dogovor. Mi imamo itekako dobre šanse postati lider na ovim prostorima u oblasti električne energije.
Međutim, može se dogoditi zbog neznanja ili, jednostavno nedostatka želje za napretkom FBiH, da dođemo u poziciju biti u mraku, i da nas svi preteknu”, kazao je on.
Ministar Hećo je demantovao medijske napise kako je cjelokupan energetski projekat u potpunosti stopiran. “Projekat nije stopiran, u parlamentarnoj je proceduri, a sjednica Predstavničkog doma je prekinuta prije tačke koja se odnosila na ovo pitanje. Trenutno se Čeka izjašnjavanje, odnosno usaglašavanje stavova predstavnika političkih stranaka”, naglasio je federalni ministar energetike, industrije i rudarstva.
Prema njegovim riječima, strateškim partnerima koji bi trebali učestvovati u ovim projektima uopšte nije jasno šta se to trenutno ovdje dešava i zbog čega se vrše opstrukcije. U tom kontekstu, Hećo je podsjetio kako se radi o modelu kojim strani partneri mnogo ne dobivaju, a s obzirom na to da se ne radi o koncesiji, kao ni o ustupanju većinskog vlasništva, “nego o partnerskim odnosima u kojima će tek nakon izgradnje strani partneri biti u stanju vidjeti rezultate svog ulaganja, odnosno električnu energiju koju će dijeliti sa našim elektroprivredama”.
“Ovo je vrhunski model. Ovu ocjenu su, između ostalih, potvrdili i akademici na prošlosedmičnoj raspravi u Sarajevu, naglašavajući kako je rijetkost da su ga neki od strateških partnera prihvatili”, rekao je ministar.
Upitan o eventualnoj alternativi za Federaciju BiH ukoliko navedeni model ne dobije potrebnu podršku vlasti, Hećo je odgovorio: “Ne znam, to moraju reći oni koji osporavaju ovaj projekat. Oni trebaju reći u kojem pravcu krenuti, a pogotovo kada znamo da izgradnju novih objekata itekako željno očekuju rudnici.” – Modernizacija i humanizacija rada u rudnicima ne može ići dok ne krene izgradnja novih energetskih kapaciteta, koji će trošiti ugalj iskopan u našim rudnicima, kazao je on.
Zbog svega navedenog, ministar Hećo smatra kako svi kočničari ovih projekata moraju shvatiti da se FBiH ne nalazi u situaciji kada može odugovlačiti cjelokupan proces. “Svako ‘otezanje’ izgradnje novih energetskih objekata dovodi nas u poziciju gdje možemo ostati u mraku, a da ne govorim kako svakoga dana gubimo četiri miliona maraka samo zato što kasnimo sa početkom radova na ovim projektima”, kazao je Hećo.
Ovu konstataciju o novčanom gubitku ministar je pojasnio tvrdnjama kako nakon izgradnje objekata polovinu električne energije koja nam preostane možemo naplatiti, odnosno utržiti da dnevno zarađujemo oko četiri miliona maraka.
Upitan o eventualnim dilemama oko samostalne, odnosno bez učešća stranih partnera, gradnje energetskih objekata, Hećo je naglasio da će naše elektroprivrede graditi sve blokove, te da “nema potrebe razmišljati možemo li mi to sami.” “Bilo bi najbolje kada bismo mi imali 3,5 milijarde eura i sve sami radili. Međutim, očito je da mi to ne možemo.
Mi se ne možemo ni za 100 miliona eura zadužiti, a kamoli za 3,5 milijarde. Prema tome, ovo je najbolji model i treba požuriti sa njegovom implementacijom, jer se jednostavno bojim da ne izgu-rjimo i strateške partnere, pa ćemo ostati na ‘vjetrometini’ gdje nas neće niko ni pogledati, nego samo ucjenjivati za koncesiju, za većinsko vlasništvo i si.