Upravni odbor Fondacije je pozdravio početak radova na brdu Visočica. U nastavku pročitajte njiovo viđenje najnovijih otkrića. Kao što je poznato, Fondacija je u svom dugoročnom Programu 2005. godine radove na restauraciji Starog grada označila kao jedan od prioriteta. Ovaj arheološki lokalitet su kulturne institucije BiH totalno zapustile i zanemarile decenijama. Stoga je bio vrlo važan sastanak rukovodioca Fondacije s ranijim Federalnim ministrom prostornog uređenja u augustu 2006. godine gospodinom Feridom Otajagićem kada je dogovoreno izdvajanje prvih 200.000 KM za radove na Starom gradu.Posebno je značajno što radovima rukovode stručnjaci Zemaljskog muzeja iz Sarajeva koji su 2006. godine odbijali pomisao dolaska u Visoko, a direktorica Muzeja je tada zaprijetila svojim zaposlenim da će dobiti otkaz ako odu u posjetu Bosanskoj piramidi Sunca.
Fondacija je izuzetno zadovoljna činjenicom što se u Bosni i Hercegovini sada znatno više piše i poklanja pažnja zaštiti kulturnog nasljeđa i što mlade ljude interesuju istorijske vrijednosti BiH. Stručni tim Zemaljskog muzeja BiH, nastavljajući arheološke radove na kraljevskom gradu Visoki, na lokalitetu brda Visočica, došao je niza značajnih otkrića, uključujući dvadesetak srebrenih novčića bosanskih kraljeva iz prve polovine 15. stoljeća
Arheolog Mirsad Sijarić izjavio za Fenu je srebreni novac najvećim dijelom iz perioda kralja Tomaša, a možda jednim dijelom iz perioda Tvrtka II. Definitivni zaključci o tome bit će poznati nakon obavljene konzervacije i analize.
Na novcu se nalazi grb srednjovjekovne bosanske države sastavljen od kacige sa krunom, čelenkom i velom, a ispod kacige je srcoliki štit na kojem je prikazan kraljevski monogram slovo “T” iznad kojeg se nalazi bosanska kruna.
Već je skinuto oko dva metra šuta i zemlje i arheolozi sada rade u tzv. aktivnom sloju, na kojem su se i odvijale aktivnosti u srednjem vijeku.
Voditeljica radova mr. Lidija Fekeža je u izjavi za Fenu izrazila zadovoljstvom rezultatima postignutim od početka ovogodišnje kampanje radova, koja će počela početkom jula, a trajat će do kraja augusta. Mr. Fekeža kaže kako su dosadašnji rezultati pokazali da je lokalitet veoma slojevit, a pošto se nije došlo do kraja kulturnih slojeva, ne mogu se davati definitivni zaključci o dispozicijama objekata i njihovoj namjeni.
Do sada je otvorena površina 30×16 metara, a već na samom početku radova otkriveni su ostaci gotičke arhitektonske plastike, koji su prebačeni u Zavičajni muzej Visoko. Nađeni su ostaci staklenih čaša koje su bile uvoz iz Italije i Njemačke, više komada artiljerijske đuladi, željezni ključ, željezna toka, veći broj željeznih eksera, brojni komadi keramike…
Mr. Fekeža dalje navodi da su otkriveni zapadni, istočni i južni bedem, od kojih je najbolje sačuvan istočni. Bedemi su bili debeli oko dva metra. Otkrivena je i okrugla građevina promjera devet metara, koju arheolozi za sada nazivaju “kula”, ali čiju stvarnu namjenu treba razjasniti. Na istočnom zidu pronađen je otvor sa relativno fino obrađenim ovratnicama od lokalnog kamena pješčara, od kojeg su i rađeni svi do sada nađeni elementi arhitektonske plastike. Inače, kako pokazuju dosadašnji rezultati, za izgradnju kraljevskog grada Visoki koristio se lokalni materijal koji se lako obrađivao klesanjem i glačanjem. Na osnovu do sada otkrivenog, već se može prepoznati i tehnika zidanja grada. (FENA)