Mr. Snježana Vasilj i Melisa Forić dobile su veliko priznanje Europske asocijacije arheologa, jer će na 14. kongresu EAA na Malti u rujnu biti prve koje će na ovom velikom znanstvenom skupu predstavljati neko istraživanje iz naše zemlje, najavljeno je iz EAA.
U najavi za njihovo predavanje navodi se da su ostaci dva ilirska broda pronađena na lokalitetu Desilo u Hutovom blatu iz II stoljeća prije nove ere jedinstvena otkrića u oblasti istočne jadranske obale.
Geografski položaj lokaliteta, prilično duboko u kopnu, čini ga pogodnom i dobro zaštićenom lukom u jugozapadnom dijelu Hutovog blata. Veliki broj fragmenata amfora tipa “Lamboglia 2”, rimsko željezno koplje s djelomično očuvanom drvenom drškom i konjske potkovice ukazuju da su brodovi potopljeni namjerno.
Ovi razlozi navode da se ne isključi mogućnost piratskog napada, koji su u ovom slučaju kaznili Rimljani. Brodove se mora gledati u kontekstu postojanja luke Narona, grčkog emporija i njene pozadine koja je bila prilično naseljena u predrimsko vrijeme i za vrijeme njihove vlasti.
Ova jedinstvena mikroregija je bez sumnje igrala značajnu ulogu u vrijeme ilirskog kraljevstva, te u brončano doba, pošto nova otkrića prapovijesnog sloja u samom jezeru mogu ponuditi više odgovora o tome.
Barbarizam na kraljevskom gradu Visoko
Nažalost, osim o Hutovom blatu, na konferenciji na Malti bit će riječi o nedavnom barbarizmu na Kraljevskom gradu Visoko i općenito događanjima na Visočici.
Naime, planirana je posebna radionica pod predsjedavanjem predsjednika EAA prof. Anthonya Hardinga s University of Exeter i Tima Schadla-Halla s University College London pod nazivom “Fiktivne prošlosti: opasnost za europsku arheologiju”.
Fijasko s bosanskim piramidama
U pozivu koji su uputili organizatori ove radionice, predsjednik EAA navodi da je “nedavni fijasko s bosanskim piramidama privukao pozornost na način na koji stvaranje fiktivnih prošlosti može biti korišteno za političke ciljeve te ponovno iniciralo debatu o pravu arheologa da diktiraju javnosti u kakvu bi prošlost trebalo vjerovati”.
U višeglasnom svijetu, svako može promovirati teorije o drevnoj prošlosti, bez obzira na to je li ili ne zasnovana na čvrstim dokazima, a obično nije štetna ako nikakva akcija ne slijedi iza njih. Ponekad, međutim, takve teorije mogu imati mnogo opasniji aspekt, ugrožavajući ne samo dobro utemeljena mišljenja o drevnoj prošlosti nego također i znanstvenike koji imaju ova gledišta.
Na sesiji razmotrit će se jedan broj slučajeva, iz Europe i drugdje, u kojima su stvorene fiktivne prošlosti različite vrste te razmotriti do kojeg stupnja su takva gledišta štetna za znanost i znanstvenike.
(Fena)