Pred četvrtu sezonu istraživanja u Visokom, gdje je Semir Osmanagiæ pokrenuo projekt bosanskih piramida, javnost, barem onaj njezin dio kojeg to nije prestalo zanimati, očekuje nove izvještaje stručnjaka.
Naime, Fondacija je uputila materijale iz tunela Ravne na radiokarbonsku analizu stručnjacima, te je rekla kako rezultate obraðuje kako bi ih predstavila javnosti. U istom priopæenju navodi kako odbacuje analize svih drugih stručnjaka, koji su govorili da je riječ o običnim tunelima. Njihova je mišljenja, nakon svojih naknadnih analiza, proglasila površnim i neznanstvenim.
No, Fondacija je i ranije odbacivala mišljenja znanstvenika „sa strane“, pa čak i onih koje je sama angažirala.
Mukotrpno ništa
Tako je poznat slučaj američkih istraživača dr. Roberta Schocha i Colette Dowell, koji su na poziv Fondacije boravili u Visokom. Dr. Schoch je objavio kako su pregladali mnoge uzorke, ali da nijedan od njih ne upuæuje na to da su neke drevne civilizacije gradile piramidu..
Američki istraživač pristojno je rekao kako ne želi srušiti ničije snove, ali da nakon „mukotrpnog traganja za bilo kakvim dokazom da se radi o ljudskoj tvorevini“, nisu našli ništa.
Tu tvrdnju Fodnacija je, iako je sama pozvala dr. Schocha, odbacila, a Amerikanac je prozvan nestručnim. Američki znanstvenik svoje je mišljenje o svemu objavio tek kada je napustio našu zemlju, no domaæi stručnjaci nikada nisu uspjeli bh javnosti predočiti svoja mišljenja.
Èeste piramide
Geolog dr. Stjepan Æoriæ svoj stav kako je riječ o prirodnoj tvorevini opisao je u elektronskoj prepiski s Osmanagiæem, do koje su kasnije došli neki domaæi mediji. Njegovo mišljenje, u kojem izmeðu ostalog stoji kako je pravilan izgled brda česta pojava na ovim prostorima iz drugih razloga, nikada nije uzeto u obzir.
Isto se dogodilo i s arheologom Seadom Pilavom, koji je jedan od prvih stručnjaka uključenih u projekt. Fondacuju je napustio, a medijima je rekao kako je istraživanje u najmanju ruku smiješno. Zamjerio je stalno medijsko napuhavanje istraživanja, kao i to da je nezamislivo da na tako velikom projektu rade samo dva arheologa. Pilav je stoga zamolio da se njegovo ime više ne spominje u projektu bosanskih piramida.
I geologinja Naðija Nukiæ napustila je Fondaciju. Medijima je rekla kako projekt napušta zbog neznanstvenog rada, upravo onakvog kojeg Fondacija sada odbacuje.
Geologinja je doduše u početku tvrdila kako se priroda s ovim oblicima ne može tako precizno igrati te kako je možda riječ o ljudskoj tvorevini, no kasnije je promijenila svoje tvrdnje. Kada je počela mijenjati svoja stajališta, prestala su i njezina službena izvješæa s Visočice.
„Zašto si iznosio neistinu?“
U „slučaju Nukiæ“ najzanimljiviji je detalj u kojem se spominju fosili. Zbog tog pronalaska, Fondacija je prestala s istraživanjma na jednoj od sondi, buduæi da ostaci morskih fosila ne bi išli na ruku njihovoj tvrdnji. Takoðer, zanimljiv je i dio u kojem geologinja spominje kako su radnici urezivali strelice u kanjenje, što je kasnije bilo predstavljeno kao arheološko otkriæe.
Potom joj je zabranjeno iznostiti bilo kakve tvrdnje te je ‘okrivljena’ kako nije uspjela uvjeriti dr. Schocha da je Visočica piramida, a spominjanje urezivanja „radničkih slova“ nazvano je najveæim obezvrijeðenjem pronalazaka. Do tada su bageri vršili arheološka istraživanja.
– Zašto si iznosio u javnost neistinu, a i sam znaš da ništa nije bilo napisano? Znači, svjesno obmanjuješ, ne samo javnost veæ i stručnjake… A u meðuvremenu sam saznala i tko ih je napisao, napisala je Nukiæ u jednom od mailova. No, ni to nije bilo dovoljno „jako“ za javnost, pa čak ni njezina izjava da su stručnjaci tu bili samo za ukras.
Sterilna lokacija
– Naše prisustvo se svelo na to da se svijetu pokaže da eto tu postoje arheolog, geolog itd, odnosno da se nešto ozbiljno radi, rekla je medijima Nukiæ.
Da je bila smao figura, rekla je i arheologinja Silvana Èobanov.
– Teško je priznati prvo sebi, a onda i drugima da sam figurirala na terenu, napisala je Èobanov te dodala kako se radovi svode na kopanja gdje tko poželi.
Njezina kolegica iz Beograda Aleksandra Anðelkoviæ takoðer je opisala neplanirana kopanja kao i nepoštene izvještaje.
– Pričati posjetiteljima ovakve neosnovane pretpostavke smatram nepoštenim. Dakle, da zaključim: na Plješevici nismo našli niti jedan arheološki artefakt i ona je, po mom mišljenju, u arheološkom smislu sterilna, napisala je u „oproštajnom“ mailu beogradska arheologinja.
Èetiri stranice egipatske prašine
Egipatski stručnjak Ali Barakat, koji je podigao najviše prašine svojim dolaskom, ali i odlaskom, takoðer nije ozbiljno shvaæen. Svoj izvještaj o piramidama napisao je na samo četiri stranice, a o njegovu stavu govori mail kojeg je poslao redakciji Dana.
– Piramida Sunca je prirodno brdo iz geološkog razdoblja miocena (prije 20 milijuna godina), modificirana ljudskim djelovanjem u relativno skorijoj prošlosti (vjerojatno u brončano doba, doba Ilira ili razdoblju rimske vladavine) u piramidalni oblik. Druge piramide su najvjerojatnije u potpunosti prirodne. Bit æu s vama iskren: situacija je komplicirana i zahtijeva daljnja istraživanja, napisao je Danima Egipæanin.
Iako se, po nepisanom pravilu, svi mediji koji „na prvu“ ne prihvate piramide kao stvarnost proglase ljudima koji ne žele dobro Bosni i Hercegovini, neki od njih napišu i nešto protiv.
Tako se moglo čitati o ponovljenim izvještajima Fondacije o nekim otkriæima, a vrlo se jednostavno moglo zaključiti kako je riječ o pronalascima koji su predstavljeni mnogo ranije.
Roðenje Visokog
I strani mediji pisali su o primadama. Ali ne onako kako se to čuje iz Fondacije. Science je objavio izjavu predsjednika Europske udruge arheologa Anthonyja Hardinga, koji je ovakav razvoj dogaðaja nazvao “razočaravajuæim”, jer Osmanagiæev projekt smatra pseudoznanošæu. Èasopis prenosi njegove riječi kako velika veæina ljudi u BiH mora shvatiti da ih se vara.
No, bez obzira na mnoga stručna mišljenja, koja govore suprotno od Fondacije, ona nikada nisu prihvaæena. Izvještaj, kojim æe Fondacija krenuti u novu sezonu iskopavanja, je na obradi. Obraðen, bit æe predstavljen javnosti, a teško da æe se stručna imena ikada doznati.
Nakon toga, Fondacija æe opet krenuti s pričom o projektu važnom za Visoko i BiH iako od turizma visočka opæina nije doživjela novo roðenje i iako se zemlja prestala spominjati radi piramida.
bitno.ba | B. Jurič