„U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.
Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli.
Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje.
Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan, (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja“ –prijevod je povelje Kulina bana na standardni bosanski jezik.
Ova se povelja smatra jednim od dva najznačajnija pisana spomenika bosanskog jezika. Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, negi i najstariji državni dokument kod svih južnoslovenskih naroda i država.
Kulinova povelja napisana je 29.augusta 1189.g. u Visokom i upućena je Dubrovčanima. Njome ban Kulin dopušta svojim primorskim susjedima slobodno kretanje po Bosni i garantira im punu sigurnost, pozivajući na priajteljstvo i međusobno povjerenje. Original povelje nalazi se daleko od Bosne, u biblioteci Akademije nauka u Petersburgu, a njena kopija(dva primjerka) čuva se u dubrovačkom arhivu.
U povodu 820 godina od pisanja Povelje Kulina bana, u Visokom, mjestu u kojem je pisana, bit će govora na okruglom stolu u četvrtak 27.augusta u sali općine Visoko u 17.00 sati. U razgovoru koji organizuje Zavičajni muzej Visoko učestvovat će akademik Muhamed Filipović, prof.dr. Omer Ibrahimagić, prof.dr. Ahmed S. Aličić, prof.dr. Esad Zgodić, prof.dr. Dževad Jahić, doc.dr. Ibrahim Pašić i prof. Senad J. Hodović.