Unatoč činjenici da je izbila u 2008.,gospodarska kriza bitno je obilježila 2009., koja će se pamtiti i po ulaskuprvog afroameričkog predsjednika u Bijelu kuću, epidemiji gripe H1N1 temobilizaciji svijeta, ali ne i pobjedi za spas planeta od globalnogzatopljenja.Godina koja je Hrvatskoj donijela ulazak u NATO savez i konačnu deblokadupristupnih pregovora s Europskom unijom, a Uniji stupanje na snagureformskog (Lisabonskog) ugovora, bila je ponajprije godina recesije.Svjetsko gospodarstvo, koje je početkom 2009., bilo na rubu ponora, aoporavak ima zahvaliti odlučnim intervencijama vlasti, još je dubokopogođeno najtežom krizom poslije 30-ih godina 20. stoljeća.Četiri mjeseca nakon propasti američke banke Lehman Brothers, Međunarodnimonetarni fond (MMF) objavio je da je svjetska gospodarska kriza ušla uduboku recesiju. U vodećim gospodarstvima padao je rast BDP-a, čak 6,4posto u Sjedinjenim Državama koje su svaki mjesec gubile 700.000 radnihmjesta, a “crnog ponedjeljka”, 27. siječnja, samo u jednome danu 72.000.Svjetska trgovina i financijska tržišta potonula su u prvih 12 mjesecikrize više nego katastrofalne 1929. godine, no sa sadašnjom krizom lakše suse nosila jer su vlade brzo intervenirale ubrizgavanjem tisuća milijardadolara u financijski sustav.U trećem tromjesečju rast američkog BDP-a iznosio je 2,8 posto, u Japanu1,3 posto, u zoni eura 0,3 posto, a Kina, golemo svjetsko gospodarstvo, nijeni doživjela recesiju nego usporavanje rasta i od srpnja do rujna imala jerast od nevjerojatnih 8,9 posto.Ne samo Kina, već većina azijskih gospodarstava bilježit će u 2010. solidangospodarski rast i biti lokomotive oporavka, predviđaju stručnjaci, a MMFočekuje svjetski rast od 3,1 posto, no ipak u deset najjačih gospodarstavane vidi ni novih zajmova ni novih radnih mjesta.FENOMEN OBAMASvečanom prisegom uz raskošnu svečanost Barack Obama postao je 20. siječnjaprvi crni predsjednik najmoćnije države, prepoznat po izvrsnim govorima,podupiran u domovini i svijetu, unaprijed slavljen po obećanjima promjena.I počeo je raščišćavati ostavštinu svog prethodnika. U siječnju je objavioda će u roku od godine dana zatvoriti logor Guantanamo na Kubi gdje su bezsuđenja godinama čamili navodni islamski teroristi, a u Kairu je pozvao nanov početak odnosa SAD-a i muslimana.Odustao je od prijeporne gradnje proturaketnog sustava u Češkoj i Poljskoj ipredsjedao Vijećem sigurnosti UN-a kad je donijelo rezoluciju o sprječavanjuširenja nuklearnog oružja i nuklearnom razoružanju.Antinuklearni angažman priskrbio mu je Nobelovu nagradu za mir, ali i oštrekritike onih koji su željeli najprije vidjeti rezultate njegova rada.Kritike su zaredale kada je u prosincu objavio da u Afganistan šalje novih30.000 vojnika.Primajući nagradu u Oslu poručio je da je uporaba sile nekada opravdanahumanitarnim razlozima, a nije izostavio ni upozorenja tradicionalnimameričkim neprijateljima, Sjevernoj Koreji i Iranu.S ruskom stranom propustio je postići nov sporazum do 5. prosinca, kadaistječe START, važeći dokument o nuklearnom razoružanju.Uz žilave otpore korporacija i republikanaca pogurao je reformu kako bizdravstvenu skrb osigurao za 36 milijuna Amerikanaca koji je nemaju, alizbog te reforme i slaba gospodarstva, prvenstveno velike nezaposlenosti,popularnost mu je pala ispod 50 posto.Unatoč takvu rejtingu, sam je prvu godinu svog mandata ocijenio s 4+ iustvrdio da je naslijedio izazove veće od bilo kojeg predsjednika još odFranklina Delanoa Roosevelta, koji je vodio SAD kroz Veliku depresiju1930-ih i II. svjetski rat.EPIDEMIJA H1N1Otkako je 24. travnja Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila daje veliku smrtnost i zarazu u Meksiku prouzročio dosad nepoznat oblik”svinjske gripe”, zavladao je strah od pandemije, koja je i proglašena 11.lipnja i postala prva pandemija gripe u 21.stoljeću.Poslije prvih valova panike pokazalo se da virus H1N1 nije tako smrtonosankako se strahovalo, a čak i priznati stručnjaci ocijenili su da je moždamanje opasan od obične, sezonske gripe i da katastrofične prognoze osmrtnosti samo plaše stanovništva.Cjepivo je proizvedeno i za njega su države izdvojile velike svote novca, nozaredale su i teorije zavjere o virusu umjetno stvorenom u laboratoriju radizarade farmaceutske industrije ili radi nadzora stanovništva putem mikročipakoji se ubrizgava cjepivom.H1N1, koji duboko pogađa pluća, najsmrtonosniji je za djecu, adolescente imlađe ljude, no vjerojatno su antibiotici, antivirusni lijekovi, cjepivo iopćenito napredak medicine zaslužni za to da je smrtnost koju izazivadaleko iza velikih pandemija kakve su bile “španjolica” 1918. (2 do 3posto), azijska gripa 1957.-1958., te “hongkonška” 1967.-1968 s oko 0,2posto smrtnosti.KLIMATSKI SUMMITUnatoč brojnim stručnim studijama koje upozoravaju da Zemlju čekajukatastrofe jer bi zbog porasta razine mora mogli nestati mali otoci tenastupiti suše, glad i prisilne seobe stanovništva ne ograniči li čovjeksvoje štetno djelovanje na planet, prosinac 2009., nije donio odlučnihpomaka prema zaštiti planeta.Dvotjedni summit o klimatskim promjenama u Kopenhagenu na kojem supredstavnici 193 zemlje trebali donijeti pravno obvezujuć sporazum osmanjenju emisija stakleničkih plinova i ograničiti rast temperature na dvastupnja, protekao je u međuoptužbama bogatih i siromašnih, napetostima izastojima rada te sukobima policije s ekološkim aktivistima, a završiomršavim rezultatima.Prihvaćeni tekst ne obvezuje države na smanjenje stakleničkih plinova nitiodređuje rok do kada to učiniti, već poziva razvijene i zemlje u razvoju datu obvezu preuzmu pismenim putem do kraja siječnja.Da je gospodarska kriza, koja je najviše obilježila 2009., svijetu ipaknajvažnija, možda je najslikovitije sažeo izvršni direktor Greenpeacea KumiNaidoo. On je najviše kritizirao Sjedinjene Države za koje je rekao da suvoljne deblokirati milijarde dolara za spas banaka i nagrade bankarima, ali ne i za borbu protiv globalnog zatopljenja koje već odnosi ljudske živote.
U prilogu pogledajte i Top slike 2009: