Federalna vlada namjerava u najskorije vrijeme u parlamentarnu proceduru uputiti najnoviji prijedlog zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH.
Kako saznaje “Dnevni avaz”, učinit će to nakon što ovih dana prikupi podatke o visini osnovnih plaća svih parlamentaraca i uporedi ih s onima koje imaju ministri.
Vlada, naime, želi naći način kako da riješi razlike između primanja poslanika i ministara, rukovodilaca domova Parlamenta i premijera i da ih izjednači.
Saznajemo da Vlada ostaje pri stavu da parlamentarcima treba ukinuti paušal koji je veći od 700 KM, a primaju ga kao dodatak na osnovnu plaću. Ministri ovu privilegiju nemaju otako im je lani ukinut funkcionalni dodatak koji je iznosio 1.500 KM.
Osim “gole” plaće i paušala, federalni funkcioneri i njihovi savjetnici primaju i niz različitih naknada, od one za minuli rad, dodataka za službena putovanja, odvojeni život, rada u komisijama, do dnevnica. Zbog nepoznanica o visini tih naknada nemoguće je izračunati ukupna primanja vlastodržaca u FBiH.
Njihove “gole” plaće izračunavaju se množenjem koeficijenta prema funkciji s osnovicom koja trenutno iznosi oko 340 KM. Posljednji Vladin prijedlog, koji je prekjučer oboren u Parlamentu, predviđao je enormno povećanje plaća ministrima i donosio nove iznose koeficijenata, ali nepoznatu osnovicu. No, prema onome što su poslanici i ministri otkrili, ona bi trebala biti 380 KM.
Inače, trenutno koeficijent za obračun plaća predsjednice, premijera i predsjednika domova Parlamenta FBiH iznosi osam, a Vlada je u posljednjem prijedlogu zakona predvidjela da on za predsjednicu bude devet, a za premijera 8,9, koliko i dopredsjednicima FBiH i predsjednicima domova. Također, 7,5 je sadašnji koeficijent dopremijera i dopredsjednika domova Parlamenta, a novopredloženi im je 8,65.
Za ministre i predsjednike poslaničkih klubova predložen je 8,4, a sadašnji je 7,3, dok je 7,1 za predsjednike radnih tijela Parlamenta, a novopredloženi je 8,2.
Poslanicima i delegatima sada je koeficijent sedam, a Vlada je predložila 7,76, dok je savjetnicima čelnika Parlamenta i članova Vlade sa sadašnjih 5,5 Vlada predložila povećanje na 6,4.
Inače, u sadašnjem zakonu uopće nisu bili uvršteni zamjenici predsjednika radnih tijela, federalni pravobranilac i njegov zamjenik, niti savjetnici rukovodilaca samostalnih federalnih uprava i upravnih organizacija, ali u novom Vladinom prijedlogu ih ima.
Za prve je predložen koeficijent 7,98, za pravobranioca 7,56, njegovog zamjenika 6,95, a savjetnike rukovodilaca 5,5.
Sadašnje i novopredložene plaće
Sadašnja visina osnovnih plaća: Novopredložene plaće:
Predsjednica FBiH 2.720 3.420
Premijer,
potpredsjednici FBiH
i predsjednici 2.720 3.382
domova Parlamenta
Dopremijeri,
i potpredsjednici 2.550 3.287
domova Parlamenta
Ministri i predsjednici
poslaničkih klubova 2.482 3.192
Predsjednici radnih
tijela Parlamenta 2.414 3.116
Zastupnici i delegati 2.380 2.948,8
Savjetnici čelnika
Parlamenta i članova 1.870 2.432
Vlade
Postoji pomoćnik direktora, ali ne postoji direktor!?
Zanimljivo je da se u platnim razredima predlaže i koeficijent pet za “pomoćnika direktora ureda premijera FBiH”, što ne bi bilo toliko čudno kada bi uopće postojao i u zakonu, a i stvarnom životu direktor takvog ureda.
Kako saznaje naš list, riječ je o uredu koji je pokušao formirati bivši premijer Nedžad Branković zamislivši da direktor njegovog ureda ima mandat koliko i sam premijer i da se bira bez konkursa.
No, kako nije mogao naći nikoga ko bi mu pristao doći da radi na tako ograničen period, a već je napravio sistematizaciju radnih mjesta, ostao je uposlen zapravo samo šef kabineta, kojem je po pravilniku dodijelio funkciju pomoćnika nepostojećeg direktora, pa se zato taj pomoćnik i našao u novopredloženom zakonu o plaćama, piše Dnevni avaz.