Udruženje za zaštitu žiranata i ombudsmen za zaštitu potrošača BiH zatražili su ukidanje instituta žiranta u bankarskom sistemu kako bi se spriječilo da jamci plaćaju tuđe kredite.
Nedavni slučaj prevare zbog podizanja kredita u jednoj mikrokreditnoj fondaciji u Mostaru potvrdio je strah mnogih žiranata. Dvije sestre, od kojih je jedna uposlenica mikrokreditne fondacije u Mostaru, prevarile su brojne građane dižući kredite i navodeći ih kao žirante, ali i kao kreditne nositelje. Klupko se počelo odmotavati kada više nisu mogle otplaćivati brojne kredite, kalkulira se oko 100.000 maraka, a opomene počele pristizati. Mostarski slučaj samo je pokrenuo lavinu. Procjene Udruženja prevarenih žiranata govore da oko 200.000 građana BiH vraća tuđi kredit. Prevareni žiranti će, čini se, pravdu morati tražiti na sudu i to kroz, najvjerovatnije, građanske parnice, što je skup i dugotrajan proces.
Asim Šamić je jedan od hiljada prevarenih žiranata širom BiH. Najbližem rođaku pristao je biti žirant na hiljadu maraka kredita. No, na tome nije završeno.
„Došao sam u situaciju da nemam šta da jedem, jer moram plaćati hiljade i hiljade maraka tuđeg kredita. Tačnu cifru još ne znam, jer opemene o novim kreditima stalno pristižu,“ kaže Šamić. Ističe da više nema kuda, došao je do dna i dalje ne može, a da ne bi sebi nanio neko zlo i uradio nešto loše dužniku, odlučio je da javno progovori o svemu. „Bio sam žirant najbližem rođaku na hiljadu maraka. Bar sam tako mislio,“ kaže Asim. „Međutim, on je dodao nulu i uzeo deset hiljada maraka. Potom je na sebe uzeo još deset hiljada, na punca osam, na šuru deset, na šurincu šest i na kćerku pet hiljada KM… i za svaki kredit je mene stavljao kao žiranta,“ kaže Šamić.
Mostarski advokat Šemsa Droce koja na sudovima zastupa prevarene žirante i sama je prevarena. Otplaćuje četiri tuđa kredita.„Prevareni žiranti se najviše žale da finansijske kuće idu u naplatu prema jamcima, a da prethodno nisu iskoristile sve dostupne mehanizme naplate kredita od imovine dužnika. Jamac bi trebao otplaćivati kredit jedino u slučaju ako bi korisnik kredita ostao bez posla ili ukoliko bi umro a iza sebe nema nasljednika koji bi trebali preuzeti njegove dugove,“ kaže Šemsa. „Širom BiH postoje hiljade ljudi koji su na taj način prevareni. Jedan moj klijent je potpisao ugovor za kredit od 5.000 KM, da bi se kasnije ispostavilo da se radi o 25.000 KM, a utvrđeno je da je neko dopisao još jednu cifru na ugovor! Žiranti vraćaju i po nekoliko hiljada maraka tuđih kredita, dok ih stvarni dužnici izbjegavaju ili im se gubi svaki trag,“ kaže advokat Droce.
Predsjednik Upravnog odbora Agencije za bankarstvo Federacije BiH Haris Ihtijarević smatra da treba ukinuti postojanje žiranata prilikom uzimanja kredita. “Ne postoji nijedan valjan razlog za opterećenje građana kroz ovu formu, koja je ukinuta u većini zemalja. Krediti se mogu i moraju uzeti uz davanje hipoteka, uzimanjem polisa osiguranja i drugim načinima u odnosima prema zaposlenim osobama ili penzionerima, koji štite banke, ali i olakšavaju proces građanima i podstiču bankarski biznis,” naglašava Ihtijarević.
Na pitanje da li je moguće potpuno ukinuti pojam žiranata, on je odgovorio da je to pitanje riješeno Zakonom o obligacionim odnosima, ali da je Agencija bankama uputila podsticajno mišljenje da budu fleksibilnije u nastupu na tržištu i u drugi plan stave kreditiranje uz žirante.
Promjene koje se odnose na ukidanje žiranata, prema riječima gospodina Ihtijarevića, ubrzala je recesija u kjojoj se isplata plata dovodi u pitanje i onome ko uzima i onome ko garantuje da će vraćati iznos kredita. „Uvijek je bilo onih koji su dizali kredite i to uradili s namjerom da im kredite otplaćuju jamci. Takvih slučajeva ima mnogo i na sudovina,“ naglašava Ihtijarević.
Sudija Kantonalnog suda iz Mostara, Zoran Krtalić, kaže da se u svojoj praksi više puta suočio sa slučajevima sudskog potraživanja vraćanja kredita, te smatra da bi mogućnost ukidanja žiranata bila, kako je rekao, revolucionarna. „To bi bio revolucionarni korak jer bi se lakše dolazilo do kredita. Danas je skoro nemoguće naći žiranta. Bilo bi i daleko poštenije jer glavni dužnik koji uzima kredit garantira svojom imovinom da će ga i vraćati,“ kaže sudac Krtalić.
Upitani za mišljenje o mogućnosti ukidanja žiranata prilikom uzimanja kredita građani kažu da bi to bio sasvim dobar potez koji bi svima olakšao. „Treba tražiti druge garancije za davanje kredita. Zašto bi žirante opterećivali?! Ako neko može uzeti kredit i za njega lično garantovati, neka tako i bude a ne da svi dugovi padaju na žirante,“ kaže jedna Mostarka. Brojni su primorani plaćati za drugeBildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Brojni su primorani plaćati za druge
Dragan Doko, ombudsmen za zaštitu potrošača BiH, ističe da je ta institucija zbog sve većeg broja žalbi građana podnijela inicijativu da se kategorija žiranta ukine. On kaže da banke nemaju pravo tražiti da građani garantuju za druge osobe. “Ovakva praksa već je prouzrokovala mnogo problema, što pokazuje i sve veći broj samoubistava žiranata koji su se našli u bezizlaznoj situaciji,” kaže Doko. Ombudsmen za zaštitu potrošača BiH naglašava da pravna sigurnost građana pri podizanju kredita nije na zadovoljavajućem nivou, pa su, navodi, mogućnosti raznih zloupotreba uveliko prisutne. “Žiranti po zakonu nisu zabranjeni, ali je to praksa neuobičajena u svijetu. Stoga tražimo da takav način plasmana bude ukinut i da svako uzima kredit u granicama svojih mogućnosti, a ne da ga umjesto klijenta vraća neko treći,” kaže Doko.
„Naš narod još ne shvata ozbiljno ulogu kreditiranja,“ kaže Osman Šehović, psiholog. „Tek kad banka pošalje dopis da se mora dati novac za nekog drugog, onda nastaje bijes, osjećaj prevare i to vrlo lako pređe u U većini europskih zemalja žiranti više ne postojeBildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: U većini europskih zemalja žiranti više ne postojebeznadežnost gdje ljudi ne znaju šta rade. Kad si prepušten sam sebi i druge alternative nema, onda je moguće da se preduzimaju drastične mjere, pa čak i ubistvo ili samoubistvo,“ ističe Šehović.
Prema trenutno važećim zakonskim propisima u Federaciji BiH, žirant koji vraća tuđe kredite nadoknadu novca može tražiti tek onda kada se kredit isplati, i to preko sudova. Sve do tada žiranti moraju redovno plaćati tuđe rate i nemaju zakonsko uporište za sudski progon onih za koje su bili žiranti.
Bankari ukazuju da bi ukidanje kategorije žiranata povećalo kreditni rizik, a time i poskupjelo plasmane. U jednoj od brojnih stranih banaka koje posluju u BiH tvrde da posvećuju posebnu pažnju svim pojedinačnim klijentima te ocjenjuju da je obezbjeđenje kredita kroz institut žiranta najjeftniji oblik garancije jer dužnik, u slučaju hipoteke, osiguranja ili drugih načina garancija, ima dodatne troškove finansiranja stavljanjem hipoteke, procjene objekata ili imovine, odnosno troškova za polisu osiguranja. Bankari naglašavaju da se često zanemaruje činjenica da je ugovor o jamstvu dobrovoljan čin žiranta koji potpisom prihvata obavezu vraćanja kredita.
Autor: Sanel Kajan Deutche Welle