Danas je u 86. godini života na Ahiret preselio Salih ef. Trako – poznati orijentalni filolog i veliki poznavalac islamskih rukopisa. Dženaza će se obaviti sutra, u subotu 07.08. u 16 i 50 sati poslije ikindije namaza na mezarju u Donjoj Smršnici. Dženaza polazi ispred mekteba u Donjoj Smršnici poslije ikindije namaza. Salih Trako je rođen 01.12.1924. godine u Donjoj Smršnici, džemat Gračanica, općina Visoko. Otac mu je Alija, a majka Zulejha rođena Ganić iz Poriječana.
Biografija
Mekteb je završio u Smršnici kod Osman-efendije Redžovića, čije ime sada nosi medresa u Velikom Čajnu. Četverorazrednu osnovnu školu je završio u Donjem Moštru. Zatim je završio osmogodišnju Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, pa u periodu od 1951. do 1957. Filozofski fakultet u Sarajevu na Katedri orijentalnih jezika. Diplomirao je iz arapskog jezika, a mentor mu je bio dr. Šakir Sikirić. Tema diplomskog rada je bila “Arapski elementi u Šejh Zadinu ‘Đulistanu’”. Ranije u školskoj 1943/44. godini odslušao je prvu godinu VIŠT-a u Sarajevu, a 1944/45. upisuje drugu godinu, kada je dekan bio dr. Šakir Sikirić. Nažalost, tada je ometen u daljem studiranju, jer je pri bombardovanju Sarajeva ranjen na Bistriku. Početkom 1965. otišao je na devetomjesečnu specijalizaciju u Moskvu. Njegov professor dr. Nedim Filipović isposlovao je da za ovu specijalizaciju dobije stipendiju iz Beograda, koja je njemu nuđena. Tema je bila “Usavršavanje ruskog jezika”. Za vrijeme boravka u Moskvi preveo je djelo “Hešt behišt” – “Kosovski boj” sa perzijskog na naš jezik. Pored detaljnog poznavanja sva tri orijentalna jezika, pri čemu je bio nenadmašan u čitanju starih rukopisa, imao je aktivno znanje iz ruskog i pasivno iz njemačkog i engleskog jezika.
Profesionalni angažman
Već kao student zapošljava se 1. septembra 1954. na Orijentalnom institutu u Sarajevu, u zvanju knjižničar, sa punim radnim vremenom.
Po diplomiranju, od 1957. je u stalnom radnom odnosu .u Orijentalnom institutu. Radio je na prikupljanju rukopisa i dokumenata. Korespondirao je sa institucijama i pojedincima, koji su imali interesantne rukopise i dokumente, tražeći da ponude cijenu ustupanja. Ali je u tom cilju često išao i na teren. Tako je odlazio u Kosmet. Pljevlje, Prizren. Travnik. Banjaluku i druga mjesta.
Penzionisan je 1.12.1989.
U periodu od 1980. do 1992. predavao je, po ugovoru o djelu. Perzijsku književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, uz profesora Bećira Džaku i ujedno držao vježbe.
Prije agresije na RBiH radio je oko godinu dana u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
Po agresiji, povukao se kući, ali nije prestao biti aktivan. U saradnji sa Džemalom Salihspahićem i Mirsadom Mahmutovićem radi na osnivanju Medrese u svom kraju.
Uz džamiju u Lozniku bila je imamska kuća u čijem prizemljuje bila vakufska sala za sjednice džemata. U toj sali i na musandari počela je raditi Medresa već 1992. Kasnije je nacistom terenu u Velikom Čajnu počela izgradnja Medrese «Osman ef. Redžović», uz džamiju, a sada je već u završnoj fazi i zgrada internata. U organizovanju svih akcija na ovom značajnom projektu, Trako je učestvovao punih sedam godina, nakon čega se povukao. Istovremeno je u toj medresi predavao, po ugovoru o djelu, Fikh, Turski jezik, Obredoslovlje i Šerijatsko bračno pravo.
Učešće na kongresima
Pored učešća na naučnim skupovima u zemlji, Trako je učestvovao i na inostranim kongresima kao aktivni učesnik. Tako je četiri puta bio na kongresima u Turskoj. Tamo je svake treće godine održavan Kongres orijentalista u dane 22., 23. i 24. septembra u Istanbulu. Bio je i dva puta na Mevlana kongresu u Konji. U Teheranu je, pak, bio dva puta kao gost, na trogodisnjici Islamske revolucije i 1996.
Vaninstitucionalna djelatnost
Početkom 1948. godine, po odsluženju vojnog roka, uključio gaje Nedžib Šaćirbegović u Pokret «Mladi Muslimani«. Bio je u trojci kojom je rukovodio Mehmed Alibegović, a uz njega je u toj grupi bio i Ešref Kovačević.
Robijanje
Već 9. maja 1949. uhapšen je osuđen, bez Suda, na maksimalnu kaznu DKR (tzv. društveno-korisni rad) i trajanju od 27 mjeseci, pa je pušten 8. augusta 1951. Na isti način su »suđena i druga dva člana njegove grupe. Nakon istrage u Čemaluši, gdje je pod vrlo teškim uslovima boravio u skučenom potkrovlju bez prozora, uz ćesta maltretiranja, popraćena strašnom glađu, prebačen je nakon mjesec i po dana u «Crnu kuću» u Travniku, gdje je nekih dva mjeseca proveo u velikoj prljavštini izložen neprestanim ujedima buha. Zatim je po nekoliko mjeseci boravio na raznim zatvorskim radilištima: Rilić (Kupres), Čengić vila, rudnik Breza i Pajtov han.
I po povratku kući ostao je pod stalnom pratnjom kao nepodoban, pa je hapšen kad je predsjednik Egipta Naser bio u posjeti SFRJ.
Kolege o znanstveniku Traki
Svi koautori Saliha Trake su mnogo mladi od njega. Najizraslijim između njih, Trako se smatrao Fehima Nametka. Pored ostalog, sa njim je realizovao i najzahtjevniji rad »Katalog arapskih, perzijskih, turskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bošnjačkog institula» u dva sveska.
Fehim Nametak kaže: «Ovakvih naučnika više nema, koji rade na samim izvorima. Ostajao je anoniman i samozatajan. Neki su bogato koristili njegove radove, naročito povjesničar Hazim Šabanović, a da ga nisu navodili kao koautora, ali to Traki nije smetalo. Savršeno je znao svatri orijentalna jezika, pa ruski, a služio se još nekim jezicima. On je orijentalni filolog i veliki poznavatelj islamskih rukopisa. Radio je na izvorima: Vakufnamama i Sidžilima (Kadijskim protokolima). Nema boljeg poznavaoca orijentalnih rukopisa. Od njega sam učio od samog početka mog naučnog rada. Kompletan je naučnik.»
Interesantno jc napomenuli da on nije težio da magistrira i doktorira, a ko zna koliko se magistranata i doktoranata koristilo njegovim radovima?!
Lejla Gazić, kao jedan od promotora nedavno promoviranog 2. sveska pomenutog «Kataloga<», čiji su autori, odnosno koautori. Nametak i Trako. vrlo pohvalno se izrazila o djelu i autorima, istakavši, kako značaj djela, lako i zahtjevnost pri njegovoj realizaciji.
Lamija Hadžiosmanović jednostavno kaže: «SaIih Trako je najveći znalac. Svi mi drugi, koji se bavimo istom djelatnošću možemo se pokriti po glavi kad se govori o našim sposobnostima u poredenju sa nenadmašnim Salihom Trakom.«
Minka Memija veli da nema riječi kojima bi izrazila veličinu ljudskih i znanstvenih kvaliteta Saliha Trake. «Rado odlazim u njegovu Smršnicu. gdje u njegovom prisustvu obogatim i dušu i znanje. Neizmjerna je njegova širokogrudnost prema posjetiocu.»
Džemal Salihspahić direktor Medrese u Čajangradu, u kojoj je Salih-ef. radio kao profesor od njenog osnivanja 1992. pa sve do 2000. godine, veli daje Salih-ef. bio veoma drag i omiljen profesor, kako medu učenicima, lako i medu članovima Kolektiva Medrese. Prof. Trako je svoje odgojno-obrazovne rezultate postizao, a nije ih istjerivao! Prilikom svakog susreta, od Salih-ef. se moglo mnogo što-šta korisnog. Često i šaljivog čuli iz naše bliže i dalje prošlosti. Što je bilo vrijedno zapamtili, pa i zapisali. Veoma su rijetki Bošnjaci kakav je prof. Salih-ef. Trako, koji su umjeli da nadu primjerenu riječ za «običnog» čovjeka i vrhunskog intelektualca.
Publicistika
Autor je ili koautor brojnih radova, studija, članaka i prijevoda.
Obimna djela su:
Salih Trako i Lamija Hadžiosmanović: Tragom poezije bosanskohercego-vačkih muslimana na turskom jeziku, 141 strana (1985.)
– Salih Trako: Katalog perzijskih rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu, 268 strana (1986.)
– Salih Trako i Lejla Gazić: Katalog rukopisa Orijentalnog instituta- lijepa književnost, 7-410 strana (1997.)
– Fehim Nametak i Salih Trako: Katalog arapskih, perzijskih, turskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bošnjačkog instituta. Bošnjački institut Ziirich. Svezak 1., 7-597 strana (1997.) i
– Salih Trako: Mehmed Nailija Guranija, izbor iz poezije, prijevod, priređivanje i predgovor (1989.)
– Lamija Hadžiosmanović. Fehim Nametak, Abdulah Polimac i Salih Trako: Prijevod i komentari dva toma djela «Tarih-i Bosna» (Povijest Bosne), autora Salih Sidki Hadžihuseinović Muvekkit
Tom I – Uvod LII, 1-196 strana Tom 11 -707-1374 strana El-Kalem . GHB, Sarajevo (1999.)
– Salih Trako: Đulistan (prijevod sa perzijskog), GHB i izdavačka djelatnost Fl-Kalem. Sarajevo, 231 strana (1989.)
– Lamija Hadžiosmanović i Salih Trako: Izbor iz poezije Arif Hikmet-bega Stočevića Rizvanbegovića, prijevod s turskog, u štampi, Izdavačka kuća Vrijeme, Zenica, cirka 200 strana (2003.)
Napomena: Kod koautorskih radova, imena su često navođena abecednim redom, pa je Salih Trako zadnji, bez obzira na obim i zahtjevnost učešća.
Članci:
– Salih Trako i Zdravko Devetak: Osman Terdžuman i njegov prijevod Mattioli-a na turski jezik, Istorijski arhiv Sarajevo, str. 33-37
– Salih Trako i Zdravko Devetak: Alkemija u Bosni, Glasnik hemičara i tehnologa, Sarajevo, Knjiga XXV (1977.-78.), str. 83-89
– Salih Trako: Moje drugovanje sa Ešrefom Kovačevićem, Šeb-i arus. Godišnjak tarikatskog centra Sarajevo, br 18, str. 48-51
– Salih Trako: Prvi mekteb u Bugojnu, prema vakufnami Ahmed-age, sina Husejnova za njegov vakuf u rodnoj kasabi Bugojnu, Novi Muallim, godina OI, broj 8, str. 204-206
– Salih Trako: Arebica, Bibliotekarstvo, Godišnjak Društva bibliotekara Bosne i Hercegovine, Knjiga XXVII, 1981., str. 91-93
– Salih Trako: Desetak rubaija Mevlana Dželaluddina Rumije, Šeb-i arus, Godišnjak tarikatskog centra Sarajevo, br. 19-20, str. 98-105
– Salih Trako: Sarajevo ‘da Menevi dersleri ve Masnevihanlar uzerine, 1. Milletlerarasi Mevlana kongresi, 3-5 i mayis 1987. Konva 1987., str. 143-147 ;
from Livno and his tarih on the capture of Varad (Pjesnik Ishak Telalović iz Livna i njegov tarih o osvajanju Varada), POF, Vol. 50, Sarajevo 2002.. str. 425-436
– Salih Trako: Pjesnik Ishak Telalović iz Livna i njegov tarih o osvajanju Varada, POF 46/ 1996., Sarajevo 1997., str. 103-115
– Salih Trako: Prva džamija u Gračanici kod Visokog sagrađena je prije 222 godine. Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva. Sarajevo 1985., str. 423-439
– Salih Trako: Vakufnama džamije u Gračanici kod Visokog (povodom gradnje nove džamijske zgrade). Islamska misao. Godina IV, br. 43, jula 1982., str. 37-47
– Salih Trako: Vakufnama bosanskog valije Kamil Ahmed paše iz 1757. godine iz Travnika, POF 51, str. 197-204
– Salih Trako: Vakufnama Musa paše iz Nove kasabe, prva dekada rebiul-evvela 1053. (20.-29. maja 1643.), POF 44-45 (Vakufname iz Bosne i Hercegovine, XVII stoljeća), Sarajevo 1996., str. 347-362
– Salih Trako: Pendnama – knjiga savjeta Ibrahima Zikrije UžiČanina, Anali GHB, Knjiga XVII-XVIII, Sarajevo 1996., str. 107-112
– Salih Trako: Vakufnama Ismail Čelebije, sina hadži Ebu Bekrova iz Foče, POF 44-45 (Vakufname iz Bosne i Hercegovine) iz XVII stoljeća. Sarajevo, 1996.
– Salih Trako: Natpisi na šamadanima Kizlaragine džamije u Mrkonjić Gradu, Anali GHB, VII-VIII, str. 155-161
– Salih Trako: Hududnama čiftluka kizlarage Mustafe iz 1591. godine na kojem je osnovan Mrkonjić
– Salih Trako: Vakufnama carskog kizlarage Mustafe, sina Mehmed-begova, POF, Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijek) Sarajevo 1985., str. 247-260
– Salih Trako: Vakufnama Sinan-bega, sina Bajram-age, Čajniče, druga dekada džumada 990. (3.-13. juna 1582.), Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XVIXVI vijek), POF, Sarajevo 1985., str. 193-216
– Salih Trako: Predavanja Mesnevije i mesnevihani u Sarajevu, Anali GHB,
Knjiga XIII – XIV, str. 221-227
– Salih Trako: Ibrahim Zikrija iz Uzica, komentator Sulejman Čelebijina djela Vesiletunnedžat, Anali GHB, Knjiga XI- XII, Sarajevo 1985., str. 165-174
– Salih Trako: Jedan domaći farmakološki rukopis iz zbirke manuskripta Orijentalnog instituta u Sarajevu, Anali GHB, Knjiga XI-XII, str. 261-267
– Salih Trako: Šerhi Vasiyyetname-i Bergiwi, sa prevodom na srpsko-hrvatski jezik, Anali GHB, Knjiga V-VI, str. 117-127
– Salih Trako: Durarul-hukkam sa marginalijama beogradskog muftije Ali-efendije, Anali GHB, Knjiga IX, str. 131-141
– Salih Trako: Medžmua pjesnika Šakira, Anali GHB, Knjiga II-III, str. 109-123
– Salih Trako: Kronogrami sarajevskog muftije Muhamed Šakir-efendije Muidovića, Anali GHB u Sarajevu, Knjiga I, Sarajevo 1972., str. 49-65 -Salih Trako: Jedan autograf Muhameda Hilmije Gore iz Sarajeva, Anali GHB, Knjiga XV-XVI, str. 157-162
– Salih Trako: Dvije dvojezične pjesme nastale na tlu Bosne, POF 34/1984, Sarajevo 1985., str. 85-93
– Salih Trako: Ibrahim Munib Akhisari i njegov pravni zbornik, POF 28-29, Sarajevo 1980., str. 215-246
– Salih Trako u saradnji sa Lamijom Hadžiosmanović: Šehrengiz Adli Čelebija o Mostaru, POF 35/1985., Sarajevo 1986., str. 91-105
– Salih Trako: Katalog rukopisa iz medicine, farmakologije i higijene u Orijentalnom institutu u Sarajevu, POF 32-33/1985.-3., Sarajevo 1984.. str. 199-266
– Salih Trako i Lejla Gazić: Rukopisna zbirka Orijentalnog instituta u Sarajevu, POF XXV/1975., str. 27-43
– Salih Trako: Prvi prijevod Šejh Sadijeva Đulistana na srpsko-hrvatski, POF XXII-XXIII, 1972.-73., Sarajevo 1976., str. 369-382
– Salih Trako: Pretkosovski događaji u Hešt bihištu Idrisa Bitlisija, POF XX-XXI, Sarajevo 1974., str. 159-205
– Salih Trako: Bitlisijev opis Balkanskog poluostrva, POF XII-XIII/1962.-3., Sarajevo 1965., str. 209-219
– Salih Trako: Ibrahim Munib Akhisari ve Onun Mecmua-yi Fikhiyyesi, Tarih Enstitusu Dergisi, XII/1981.-2.
Edebiyyat Fakultesi Matbaasi, istanbul 1982., str. 735-754
– Salih Trako: Ibrahim Munib Akhisari i njegov Pravni zbornik, POF 28-29/1978.-1979., Sarajevo 1980., str. 215-245
– Salih Trako: Bitka na Kosovu 1289 u Istoriji Idrisa Bitlisija, POF 14 i 15/1964.-1965., Sarajevo 1969., str. 329-351
– Lamija Hadžiosmanović i Salih Trako: Hronologija valija. To je prijevod sa staroturskog iz rukopisa zbirke Bošnjačkog instituta Adil-bega Zulfikarpašića. S obzirom da su mnoge valije bili Bošnjaci, historijski je rukopis vezan za Bosnu. Također se spominju i mnoge bitke, između ostalih i boj pod Banjalukom, kada je bošnjačka vojska (svi osim valije su bili Bošnjaci) pobijedila daleko brojniju i sofisticiraniju austrijsku vojsku. Tada su žene Bošnjakinje išle sa svojim muževima u borbu, sestre s braćom, kćerke s očevima.
Historijski institut, u štampi, 2003.. oko 10-12 strana.
Sveukupno je objavljeno članaka u iznosu od 1639 strana.