Jednom se, napokon, tačno reklo i da je decentralizacijski ustroj policijskih snaga u BiH, bez obzira na političku konotaciju i političke snage u BiH, neefikasan i nesposoban da se kvalitetno bori protiv organizovanog i klasičnog kriminala
• State Department je prošle sedmice, u redovnom godišnjem izvještaju o stanju u Bosni i Hercegovini, konstatovao da su napori zvaničnika Republike Srpske na potkopavanju državnih institucija usporili napore da se poboljšaju operativni kapaciteti BiH u borbi protiv terorizma. Kako komentarišete ocjene rada policijskih struktura u našoj zemlji upućene iz SAD-a?
– Pohvalno je što se diplomatija vraća na prava vrata u smislu otvorenog pozivanja na probleme koji se tiču same policijske strukture, odnosno sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Ako smijem reći, ovo je po prvi put da se direktno, jasno i precizno navode problemi u poslu policijskih agencija, koji su prouzrokovani prvenstveno političko-administrativnom konstrukcijom BiH. Govori se o stvarima koje su negativne, ali i o pozitivnim. Pohvala za dobar rad u okviru međunarodne borbe protiv terorizma, kao i za saradnju SIPA i OSA te ostalih obavještajnih i kontraobavještajnih agencija, daje nam za pravo da kažemo da se na planu čisto policijskog posla, implementacije i operative, može napraviti pomak ukoliko se želi. Jednom se, napokon, tačno reklo i da je decentralizacijski ustroj policijskih snaga u BiH, bez obzira na političku konotaciju i političke snage u BiH, neefikasan i nesposoban da se kvalitetno bori protiv organizovanog i klasičnog kriminala. Nažalost, izvještaj dolazi u predizborno vrijeme, iako proceduralno svake godine izlazi u istom mjesecu za sve zemlje i regione.
Nije samo do RS-a.
Izvještaj je naišao na različite reakcije .Ministar sigurnosti Sadik ahmetović kaže da je iz njega vidljivo das u Bih potrebne jedinstvene policijske structure. Međutim, mistar MUP-a RS stanislav Čađo je nazvao besmislenom ocjenu State Departmenta da je BiH podložna za terorističke operacije u Evropi zato što je decentralizirana država.
– Svako tu gleda svoj dio kolača. I u samom izvještaju su pokazani I pozitivnii negativni primjeri saradnje. Vidimo da koordinacija, zajednički rad I operativne akvije mogu donijeti efikasan rad, ali samo u momentu kada se to hoće. Ta deecentralizacija nema čvrstu hijerarhiju u kojoj bise trebalo znati ko bi trebao radi, kada I u kojem smislu.Funkcija ministra unutrašnjih poslova je političkog karaktera, za razliku od direktora uprave policije, I nosi određenu težinu. Vidimo da se u svim policijskim agencijama želi svoj dio kolača I slave, ali kada se jasno ukaže na problem koji se javljaju zbog rascjepkanosti I razjedinjenosti, opet se vrćamo na najvće problem- politički teren u kojem svako drži svoju poziciju. Bez obzira na ono što je čađo rekao I reakcije koje su došle iz Rs-a, te ministra sigurnosti Ahmetovića, svima je apsolutno jasno das u jedinstvene policijske snage,decentralizirane I koordinirane, uz zadržavanje nekih elementa koji su proizišli iz Dejtoskog sporazuma , jedini garant kvalitetne borbe protiv kriminala u BiH. Da li je to u cilju vlastima BiH I međunarodnoj zajednici – a građanima sigurno jeste-pokazaće vrijeme.
Na koji način je moguće doći do takve policije?
– Pogled na hronologiju samih događaja, od prvog pokušaja I famoznog Martensovog plana, pa preko direkcije koja je potrošila ogroman novac, resurse I vrijeme da se dođe do stvaranja jedinstvenih policijskih stuktura, pa na kraju I ona tri principa koja su postavljena kao ultimatum našim vlastima, podsjeća nas da će trebati dosta vremena. I to ne samo iz pozicije Republike srpske nego I iz federacije BiH, jer I tu postoje ukloni prema jedinstvenoj policiji pošto će biti puno manje ministara, policijskih komesara, ljudi na poziciji takvih rangova ukoliko se dođe do toga.
Dakle, kočnice postoje I u Federaciji?
– Vi znate da je u tom poslu bolje biti komesar ili minister. Pogledajte kako su rascjepkane te naše policijske snage po kantonalnim osnovama, gdje se uvijek mora tražiti koordinacija policijskih komesara. Uvijek se mora tražiti pa I u određenom smislu moliti, a u policiji nema molbe, ako se nešto ne učini slijede sankcije. Ko kome odgovara,kome odgovara Nezavisni odbor, veliki su to problem.Mislim da će to biti posljednji element integracije BiH kako normalne I funkcionalne demokratske države koja će biti dio Evropske unije.
Da li će se to desiti u neko skorije vrijeme i uz pritisak međunarodne zajednice?
– Svi mi koji se bavimo ovim poslom, zajedno sa građanima BiH, želimo takav jedan policijski system I sigurnost u državi. Zaista bi se to moglo desiti i ranije . Postoje projekti I fondovi putem kojim međunarodna zajednica I EU može utjecati na to da se dođe do kvalitetnog rješenja. Kada krenemo u promjene I otvaranje poglavlja EU, vidjećemo da moramo imati evropske oficire, te na svim poljima I linijama rada u policijskom poslu timove koji će biti sastavljeni od stručnjaka kako od onih iz RS-a, tako I iz FBiH.
Razgovarao Danijel OMERAGIĆ- OSLOBOĐENJE-10.08.2010