Prema procjenama stručnjaka koji su radili Strategiju zaštite okoliša u FBiH najmanje 170 hektara površine nezaštićenog zemljišta na području ovog entiteta prekriveno je neadekvatno odloženim industrijskim otpadom iz velikih industrijskih pogona. Radi se prije svega o šljaki i pepelu iz velikih kotlova. Ipak, iako postoje procjene pouzdani podaci o količinama i kategorijama otpada koje proizvode industrijski pogoni generalno nisu dostupni, jer ne postoji nikakva jedinstvena evidencija.
Stručnjaci očekuju da će ovi podaci biti dostupni nakon što kompanije za postojeće industrijske pogone i postrojenja budu podnosili zahtjeve za izdavanje okolišnih dozvola na što ih obavezuje Zakon o zaštiti okoliša. Industrijski pogoni koji podliježu obavezi pribavljanja okolišne dozvole prema Zakonu o upravljanju otpadom FBiH moraju izraditi i planove upravljanja otpadom te imenovati lice zaduženo za pitanja upravljanja otpadom.
Industrija u FBiH godišnje proizvede oko 2,4 miliona tona otpada od čega opasni otpad čini manje od 0,5%. Od toga je samo oko 10% nastalog industrijskog otpada adekvatno zbrinuto, dok se ostatak neadekvatno odlaže na nezaštićeno tlo u ili van kruga industrijskih postrojenja, neadekvatno spaljuje, pa čak i prosipa u vodotoke, ističe se u Strategiji.
Hasan Kreho, predsjednik udruženja Eko forum iz Zenice, smatra da se s apekta odlaganja industrijskog otpada i njegovog utjecaja na okoliš, osobito u industrijskom kantonu kao što je Zeničko-dobojski, ne radi dovoljno. “Vlada jedna komotna atmosfera i za kompanije i za institucije koje bi trebale raditi na njihovoj kontroli”, smatra Kreho. Ističe da kazne za onečišćenje životne sredine nisu dovoljno velike te da one za pravno lice iznose oko 3, 5 hiljada maraka. To je kaže, manje od onoga što bi neka kompanija platila za deponovanje i kontrolirano odlaganje otpada.