Zahvaljujući prirodnom energentu koji je vijekovima nastajao ispod površine zemlje, prvim planskim istraživanjima provedenim prije trinaest decenija i početka eksloatacije, koja je počela, sada već davne 1900. godine, područje općine Kakanj bilježi kontinuitet progresa.
Tako je eksploatacija uglja bila determinirajući faktor višegeneracijske profesionalne orjentacije većine radno sposobnog stanovništva i osnova razvoja kako elektroenergetskog sektora, tako i nastanka Cementare i njenog dugogodišnjeg uspješnog poslovanja.
Šta, historijski posmatrano, predstavlja osnovna obilježja privrednog ambijenta ove lokalne sredine, u kojoj mjeri su privredni subjekti, locirani na ovom području, bili značajni u stvaranju novih općedruštvenih vrijednosti, šta su osnovne karakteristike privrednog miljea u proteklih petnaestak godina i koju ulogu u stvaranju uslova za progresiju privrednih aktivnosti su odigrali općinski organi i službe, pitanja su na koje je odgovor dao Mensur Jašarspahić – Suri, načelnik općine Kakanj.
Povjerenje građana, iskazano prije osam godina, stavio je u službu stvaranja ekspeditivne općinske administracije, istinskog servisa koji zadovoljava zakonom propisane potrebe građana i ukupnog općedruštvenog miljea, čime je ova lokalna sredina postala mjesto nadasve kvalitetnog življenja. Ništa manje značajne nisu ni projekcije razvoja novih poslovnih zona, stavljanjem u funkciju raspoloživih prostornih i prirodnih resursa.
„CRNO ZLATO“ – USPJEŠNA VIŠEDECENIJSKA „PRIČA“
BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Jašarspahić, koje su historijske značajke bitne u cilju sažetog upoznavanja općinskog područja?
JAŠARSPAHIĆ: Kakanj je grad mladosti, pitomi krajolik u kolijevci Bosne. U Kaknju živi istinska bosanska duša, prepoznatljiva po gostoljubivosti, tolerantnosti, solidarnosti, poštovanju starijega i nemoćnoga, uvažavanju etnički drugog i drugačijeg, lijepom međuljudskom ophođenju… U Kaknju se decenijama ekspoatiše ugalj, crni biser mračnog podzemlja. Nekada, naselje Kakanj zvalo se Zgošća, pa se i na starijim kartama može naći to ime.
To ime Kakanj je dobio po tome što je bio smješten na prostoru koji je pripadao selu Donja Zgošća. Razvitkom naselja ime Zgošća sve manje se upotrebljavalo, a naziv Zgošća zadržao se još samo u gornjem dijelu proširenja rječice Zgošće.
Prije otvaranja rudarskih jama, prostor na kome se razvila Zgošća bio je obrastao smrekama i žbunovitom vegetacijom, a na aluvijalnoj ravni, neposredno uz Zgošku rječicu, nalazile su se ziratne površine čiji su vlasnici bili stanovnici sela Doboj, Plandište, Donja Zgošća i Pope.
Do otvaranja Rudnika na ovom području nije uopšte bilo kuća, izuzev jedne na Plandištu i kuće Bege Jašarspahića. Otvaranjem Rudnika 1900. godine, Austro-ugarska počinje dizati barake za stanovanje prvih radnika, koji su, uglavnom, došli iz Zenice. I danas se taj dio naselja naziva Gornja i Donja kolonija. Tada se gradi i prva zgrada za Direkciju, koja je kasnije srušena. Građena je, kao i ostale, od cigle i ćerpiča i bile su prizemne. Sve one datiraju iz 1899. ili 1900. godine.
Od 1905. do 1908. godine Austro-ugarska podiže i Srednju koloniju. U ovom dijelu naselja stanovao je rukovodeći kadar, a u Gornjoj, nadzornici i nekolicina radnika. Godine 1907. u naselje je uvedena električna rasvjeta koja do tada nije postojala. Godinu dana kasnije Austro-ugarska podiže drugu zgradu Direkcije Rudnika, danas poznatu pod nazivom Stara direkcija. Zgrada je bila prizemnica, ali je kasnije dograđena i podignuta na sprat. Uz nju je podignut i restoran, popularno nazvan Kasina. U njenom prizemlju bila je smještena i prva osnovna škola u kojoj je prvi učitelj bio Andrija Elegović, a učenici su bili djeca tehničkog i upravnog osoblja Rudnika. Iako ne postoje detaljni podaci o stanovništvu Kaknja iz tog perioda, o njegovoj veličini može se zaključiti po podatku iz 1920. godine da je Kakanj imao 167 porodičnih i 70 samačkih stanova sa 1 100 naseljenih lica. Godine 1907. započela je izgradnja vodovoda sa vrela Stog kod Kraljeve Sutjeske, ali je realizovana tek 1960. godine. Godine 1912. naselje dobija kanalizaciju, koja je poslije proširena. U naselju su postojale dvije javne vode-pumpe: Voda Blaževića, na mjestu gdje se sada nalazi park i Šumonjićka, iznad Kina Radnik. Ime su nosile po ljudima koji su stanovali u njihovoj blizini.
Rudnik je formiran 1900. godine, a prva geološka istraživanja obavljena su dvadeset godina ranije od strane Austro-ugarske. Tada je osnovano „Društvo za ugljenu industriju“ koje je započelo sa istraživanjem i eksploatacijom ugljenih naslaga. Prilikom građenja uskotračne pruge korištene su ugljene supstance iz nekih okana kod Haljinića, odakle je i Franjevački samostan iz Kraljeve Sutjeske vadio ugalj za svoje potrebe i imao za to posebnu dozvolu. Kasnije se otvara Rudnik i u dolini Zgoške rječice, pod nadzorom Rudnika iz Zenice. Stručni nadzor vodio je inž. Rihter, a tek kasnije 1905. godine Rudnik je postao samostalan. Za direktora je imenovan inžinjer Josip Koberz koji je u Kaknju ostao sve do 1919. godine. Prvi radovi otpočeli su u jamama Kukača i Lisine koje su se kasnije spojile u Staru jamu.
Područje općine Kakanj prostire se na površini od 377 kilometara kvadratnih, administrativno organizovano u 37 mjesnih zajednica. Procjenjuje se da na području općine živi oko 44.327 stanovnika od čega Bošnjaka 36.294 ili 81,9 %, Hrvata 5.697 ili 12,9 %, Srba 651 ili 1,5 % i “ostalih” 1.685 ili 3,7 %.
Broj stanovnika prema zadnjem popisu iz 1991.godine iznosio 55.950 i to Bošnjaka 30.528 ili 54,6 %, Hrvata 16.556 ili 29,5 %, Srba 4.929 ili 8,8 %, Jugoslavena 2.554 ili 4,6 % i “ostalih” 1.383 ili 2,5 %.
GODINE STVARANJA URBANE GRADSKE SREDINE
BH BUSINESS MAGAZINE: Šta je predstavljalo osnovne karakteristike privrednog ambijenta općine do 1992. godine ?
JAŠARSPAHIĆ: Naša lokalna zajednica bila je jedan od centara industrijskog razvoja bivše države.
Nosioci privrednog razvoja općine bili su, i ostali, Rudnik mrkog uglja
„Kakanj“ koji je 1992. godine zapošljavao oko 5.500 rudara, a danas zapošljava oko 2.150 uposlenika sa godišnjom proizvodnjom od oko 1.200.000 tona visoko kaloričnog uglja, zatim Termoelektrana „Kakanj“ koja je zapošljavala preko 1200 radnika, a danas ima oko 650 uposlenih sa godišnjom proizvodnjom od preko 2.100.000 Mwh. U Tvornici cementa „Kakanj“, koja posluje više od 30 godina, 1992. godine radilo je preko 650 radnika, a danas radi 370, sa godišnjom proizvodnjom od 600.000 tona visokokvalitetnog cementa za domaće i tržište regiona.
Tvornica rudarske opreme „Rudstroj“, koja zapošljava oko 200 radnika, smještena je u užem dijelu grada i ista prati potrebe svih subjekata u okruženju i šire.
Treba spomenuti i bivše pravno lice „Šumarstvo“ Kakanj, koje je transformacijom i formiranjem kantonalnog JP ŠPD ZDK sa sjedištem u Zavidovićima, prešlo u poslovnu jedinicu pomenutog preduzeće. Ovo preduzeće zapošljavalo je 175 radnika, godišnji etat sječe iznosio je oko 40.000 kubnih metara drvnih sortimenata, sa omjerom 7- 3 u korist crnogorice. Sve ove količine oblovine prerađivane su u omjeru 95 % u „Krivaji“ u Zavidovićima, a ostatak od 5% u manjim pilanama u užem okruženju.
PRIJERATNI USPJEŠNO TRASIRANI POSLOVNI RAZVOJ – BITAN ČINILAC PRAVOVREMENE I UČINKOVITE TRANZICIJE VLASNIČKIH ODNOSA
BH BUSINESS MAGAZINE: U kojem obimu i sa kakvim efektima je realizovan proces tranzicije vlasničkih odnosa, šta danas čini privrednu mapu općine Kakanj i koju ulogu u ukupnom privrednom ambijentu ima privatna poduzetnička inicijativa?
JAŠARSPAHIĆ: Privatizacijski proces na području naše općine, zaključno sa prošlom godinom, iz nadležnosti Agencije za privatizaciju ZDK, okončan je oko 98 %. Privatizovana su sva preduzeća iz društvene-državne svojine. Njih 13 bilo je u nadležnosti kantonalne agencije. Negativne refleksije u ovom procesu javile su se kod privatizacije dva preduzeće i to u „Poletu“ i „Pilani“, čime je prouzrokovan prestanak rada preduzeća, pri čemu je 120 radnika je ostalo bez posla.
Dva glavna nosioca privrednog razvoja općine, RMU Kakanj i Termoelektrana“Kakanj“, su subjekti koji pripadaju energetskom sistemu JP „Elektroprivreda“ BiH d.d.
Na području Općine registrovano je više od 200 pravnih lica, od čega su svega 3 subjekta državno vlasništvo, a ostali su 100% u privatnom vlasništvu. Trinaest bivših društvenih preduzeća sada je u 100% privatnom vlasništvu, među kojima je Tvornica cementa „Kakanj“, privatizovana 2000. godine. Danas zapošljava 370 radnika sa proizvodnjom od 600 hiljada tona godišnje proizvodnje cementa, od čije se prodaje ostvari blizu 100 miliona KM bruto realizacije i 40 miliona KM dobiti.
Stepen i ulogu privatnog poduzetništva najbolje ilustruju podaci po zbirnom Izvještaju o poslovanju pravnih lica za 2009. godinu, iz kojih je vidljivo da je cjelokupna kakanjska privreda ostvarila ukupan prihod u iznosu od 658.000.000 KM, u čemu RMU„Kakanj“ i Termoelektrana „Kakanj“ učestvuju sa iznosom od 280.000.000 KM, a ostatak od 378 miliona predstavlja vrijednost ukupnog prihoda svih ostalih preduzeća koja su u privatnom vlasništvu
I po svim ostalim pokazateljima, a posebno po ostvarenju neto dobiti u 2009. godini, privatna preduzeća učestvuju u istom i većem omjeru, pa se može konstatovati da u kakanjskoj privredi dominantnu ulogu u ostvarivanju pozitivnih pokazatelja imaju privatna privredna društva.
OPĆINSKA ADMINISTRACIJA – EKSPEDITIVAN SERVIS U SLUŽBI GRAĐANA
BH BUSINESS MAGAZINE: Šta predstavlja težišne aktivnosti općinskih organa i službi u cilju stvaranja preduslova za ekspanziju privrednih aktivnosti ?
JAŠARSPAHIĆ: Općina Kakanj je u procesu izgradnje poduzetničke zone Vrtlište, planirane površine 10 hektara. Osnovna namjena ovog prostora je industrijsko-poslovna. U okviru zone predviđa se odvijanje niz djelatnosti, koje su po svojoj prirodi slične i čije je međusobno funkcionisanje lako ostvarivo, te ni u jednom segmentu ne dolazi u koliziju.
Zona se nalazi oko 2 kilometra od gradskog centra i isto toliko od priključka na modernu autocestu Sarajevo – Kakanj- Zenica, dok je udaljenost od željeznice oko 1 kilometar. Poduzetnička zona ima pristup sa asfaltiranog industrijskog puta za Površinski kop Rudnika Kakanj, što znači da je do poduzetničke zone izgrađena adekvatna saobraćajnica. Potrebno je sagraditi primarnu saobraćajnicu kroz poduzetničku zonu koja će omogućiti saobraćajni pristup parcelama.
Pripremni radovi za izgradnju zone, kao što su nivelacija terena, su urađeni. Što se tiče glavne infrastrukture, električne energije, vode, kanalizacije i telekomunikacione mreže, ista se nalazi ili na samoj lokaciji ili u neposrednoj blizini lokacije.
Prostorno – planska i provedbena dokumentacija, kao i glavni projekti infrastrukture za zonu Vrtlište, već su urađeni. Ukupna finansijska ulaganja u formiranje poduzetničke zone planirana su u iznosu od 2.870.000,00 KM, a značajan dio sredstava u pripremu lokacije, izradu dokumentacije i infrastrukturno opremanje zone već je investiran od strane Općine Kakanj.
U saradnji sa GAP-om Općina Kakanj je, preko Tima za izradu Plana privlačenja investicija, pripremila Poslovni profil Općine Kakanj i Plan privlačenja investicija Općine Kakanj, koji je pred usvajanje.
U 2010. godini, Općina je u saradnji sa World Vision-om finansirala obuku 25 kandidata za izraduposlovnih ili biznis-planova. Na kraju obuke je organizovano takmičenje i odabir osam najboljih biznis-planova, od kojih su četiri bila iz oblasti poljoprivrede i četiri iz oblasti trgovine i obrta. Projekat je koštao oko 14.000 KM.
Izraženu podršku privrednom razvoju ilustruje i podatak da je u 2008. godini je u Budžetu Općine Kakanj bilo predviđeno i uloženo 20.000 KM i za podsticaj malim i srednjim preduzećima.
U okviru navednih aktivnosti, Općina Kakanj redovno dobija podršku za realizaciju strateških aktivnosti predviđenih akcionim planovima i Strategijom razvoja Općine Kakanj.
U tom smislu, za Poduzetničku zonu Vrtlište, Federalno ministarstvo poduzetništva, razvoja i obrta je opredijelilo sredstva u iznosu od 115.000 KM u 2008. i 96.000 KM u 2009. godini.
NOVE POSLOVNE ZONE- NOVE RAZVOJNE ŠANSE
BH BUSINESS MAGAZINE: Šta predstavlja strateške planske aktivnosti u tekućoj godini i dugoročnom periodu ?
JAŠARSPAHIĆ: Strateške aktivnosti po pitanju privrednog razvoja i investicija, Općina Kakanj u narednom periodu ima namjeru provoditi kroz realizaciju utvrđenih i prepoznatljivih lokacijskih paketa na području Općine, i to: realizacijom projekta nove poduzetničke zone Vrtlište, o čemu je već bilo riječi.
Ništa manje značajan nije niti projekat poduzetničke zone “Bare“, čiji je lokacijski paket u pripremi. Prvobitna površina predviđena za razvoj poduzetničke zone „Bare“ je 7,5 hektara. Zemljište je općinsko. Lokalitet je u neposrednoj blizini gradskog centra, te glavne komunikacije i autoceste Sarajevo – Kakanj – Zenica. Ostala infrastruktura se nalazi u neposrednoj blizini lokaliteta. Potrebno je napomenuti da se na lokalitetu Bare nalazi staro rudničko odlagalište.
Nakon iskorištenja velikih količina haldije stvorile bi se mogućnosti proširenja lokaliteta, poboljšanja mikroklimatskih uslova, a postigao bi se i finansijski efakat. Bitno je naglasiti da je korištenje jalovine kao sirovine poznato u industriji građevinskog materijala, te su već određene inozemne kompanije iskazale interes za instaliranje kapaciteta na tom lokalitetu.
Koncept razvoja ovog lokaliteta u perspektivnu industrijsku zonu potrebno je promatrati kroz mogućnost iskorištenja jalovine kao sirovine i na taj način oslobađanju prostora za razvoj lokaliteta koji bi omogućio smještaj malih i srednjih industrijskih kapaciteta.
Ideja kreiranja ove poslovne zone je u inicijalnoj fazi i potrebno je uraditi predinvesticijsku studiju koja bi definirala modalitete razvoja i upravljanja ovom zonom, obavezno uzevši u obzir i efekat korištenja jalovine kao resursa u industriji građevinskog materijala.
Studija kojom je obrađen način i mogućnosti eksploatacije termalnih izvorišta u naseljenom mjestu Tičići kod Kaknja, predviđa izgradnju Centra za rekreaciju, sport i proizvodnju hrane u naseljenom mjestu Bilješevo kod Kaknja. Ukupna vrijednost realizacije ovog projekta iznosila bi oko 20.000.000 KM.
Potrebno je napomenuti i to da, osim Prostornog plana općine Kakanj, za ovo područje još nije urađena detaljnija prostorno-planska dokumentacija.
Neke od ključnih prednosti ovog lokaliteta su neposredna blizina glavne putne i infrastrukturne komunikacije u Bosni i Hercegovini, koridora VC, te blizina Sarajeva i Zenice.
U okruženju lokaliteta živi više od 1 milion stanovnika, a važan podatak je da lokalitet ima geostrateške karakteristike da postane jedan od ključnih distributivnih centara u državi, jer je u neposrednoj blizini čvorišta glavnih putnih komunikacija u BiH, te u neposrednoj blizini glavne žljezničke komunikacije koja spaja Jadransko more u Luci Ploče, Sarajevo, Zenicu i Doboj sa Hrvatskom i EU.
U općini Kakanj se nalazi i zimsko-ljetno izletište Ponijeri, koje je opremljeno ski-liftom i drugim pratećim infrastrukturnim objektima za skijanje. Danas je to izuzetno posjećeno mjesto, kako od strane građana općine Kakanj, tako i turista iz drugih općina. Zbog velikih šumskih bogatstava i izuzetnog kvaliteta vazduha ovo područje proglašeno je vazdušnom banjom. Resursi potrebni za razvoj regionalnog turističkog proizvoda više su nego evidentni.
U toku je izrada Regulacionog plana Ponijeri, na kojem rade Zavod za planiranje i izgradnju Općine Kakanj u saradnji sa Službom za urbanizam, imovinsko-pravne poslove i katastar Općine Kakanj.
Čitavo područje naselja Ponijeri nalazi se u okviru granica spomenika prirode „Tajan“. Zaštićeno područje se proglašava spomenikom prirode, namjenjenom za očuvanje trajnih prirodnih karakteristika od izuzetne važnosti, jedinstvenog i značajnog kvaliteta okoliša, otklanjanje i sprečavanje eksploatacije i oštećenja prirode,te omogućavanje stanovništvu koje živi u granicama zaštićenog područja, korištenje prirodnih dobara koje je u skladu sa ciljevima zaštite. Dio spomenika koji se nalazi na području općine Kakanj površine 910 hektara, spada u drugu zaštićenu zonu, a zakon propisuje mjere zaštite i dozvoljene aktivnosti na ovom području. Mogućnost korištenja ovih resursa za razvoj komercijalnog turističkog proizvoda, ne samo od lokalnog već i regionalnog značaja, zahtijeva sistematičan pristup definiranju buduće izgradnje i upravljanja ne samo pojedinačnim sadržajima i objektima već, integralno upravljanje cijelim područjem.
I u narednom periodu bit će nastavljena maksimalna angažiranost osoblja općine, općinskog vijeća i Zavoda za planiranje i izgradnju općine na projektima koji omogučavaju više radnih mjesta, više prihoda, više sadržaja za djecu, mlade itd., a to su:
– Izgradnja industrijske zone I na površini od 100 dunuma;
– Planiranje II Industrijske zone – Bare -;
– Izgradnja kružnog toka saobraćaja na ulazu u grad Kakanj;
– Izgradnja Sahat kule u gradu, sa projekcijom budućeg trga grada Kaknja;
– Izgradnja sportskih igrališta za mlade u gradu i u mjesnim zajednicama;
– Pomoć u izgradnji druge gradske džamije u gornjem dijelu grada;
– Izgradnja – rekonstrukcija mostova: Kakanj II, kod bivše stočne pijace, Tršće, kod mlina, Modrinje, žičani most, Podhodnjaci – tunel ispod željezničke stanice za naselja Bičer, Slijevnice itd.
– Proširenje glavne gradske ceste za stvaranje uvjeta za sigurnije odvijanje saobraćaja kroz cijeli grad;
– Izgradnja sportskog kompleksa u mjesnoj zajednici Doboj ili Povezice sa gradskim bazenima;
– Proširenje mreže toplotnog zagrijavanja stanova, kuća i preduzeća (željeznička stanica, Povezice, Bičer, Papratnica, Kujavće, Slapnica, Obre, Podbjelavići, Brežani, MZ Kakanj II, Zgošća, Bukovlje, Alagići, Demiri, itd.)
BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Jašarspahić, kakav je Vaš stav o sintezi „općinski načelnik- menadžer ?
JAŠARSPAHIĆ: To je u današnjem Ustavno-pravnom okviru jedan od najtežih i najzahtjevnijih poslova, koji zahtjeva puno intelektualnih sposobnosti i znanja iz svih oblasti života i rada, a posebno u profiliranju politika:
– razvoja i podsticanja poduzetništva u privredi, vanprivredi i društvenim djelatnostima;
– politika i pomoći ženama, mladima, djeci, sportu, kulturi itd.
Posao načelnika mora da bude operativan, kreativan, inovativan i praktičan, a iz toga mora proisteći rezultat da se djela vizuelno očituju, što građani znaju cijeniti i poštovati, jer mi načelnici imamo od građana glasanjem dobijene mandate da gradimo nove sadržaje za dobrobit naše djece i generacija koje dolaze.
STAGNACIJA PRIVREDNIH AKTIVNOSTI
BH BUSINESS MAGAZINE: Na koji način i sa kakvim posljedicama se manifestovao period od 1992. do 1995. godine kada je u pitanju privreda općine Kakanj ?
JAŠARSPAHIĆ: Posljedice perioda od 1992. do 1995. godine na privredne subjekte na području naše općine mogu se iskazati u slijedećem: prije svega, osjećao se veliki zastoj, smanjenje kao i prestanak procesa rada preduzeća, pa čak i onih koji su imali strateške djelatnosti u funkciji odbrane zemlje. Zabilježeno je veliko smanjenje broja zaposlenih u ukupnoj kakanjskoj privredi. Primjera radi, 1992. godine oko 11.000 do tada uposlenih prestalo je sa radom. Štete i gubici u pomenutom periodu su ogromni i neprocjenjivi. Izgubljena su tržišta, kupci i dobavljači, narušeno je socijalno i zdravstveno stanje uposlenika, a time i njihovih porodica, jer je većina tih radnika radila uz minimalna ili nikakva primanja u toku rata, bez obzira da li su mobilisani u odbrani ili kroz radnu obavezu u preduzeću.
BIOGRAFIJA
Mensur Jašarspahić-Suri je rođen 13. septembra 1955. godine u Doboju kod Kaknja, gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu učenika u privredi završio je u Kaknju. Uporedo sa radom u OOUR-u “Emso”, u sklopu RMU Kakanj, upisuje Mašinski fakultet u Bihaću gdje stiče diplomu inžinjera mašinstva. Oženjen je i otac dvoje djece. Sin Alen je diplomirao na Veterinarskom fakultetu, a kćerka Irmela je diplomirana pravnica.
Prvi put društveno je angažovan 1977. godine kao predsjednik omladine OOUR-a “Visoke peći” u Željezari Zenica. Obavljao je i dužnosti delegata u Vijeću udruženog rada općine Kakanj od 1980. do 1982, delegata u Skupštini opštine Kakanj od 1984. do1986. Od 1986. do 1991. obavljao je funkciju delegata u Skupštini SR BiH – Vijeće udruženog rada.
U toku agresije na BiH nije bio politički angažiran, a 2000. godine izabran je, kao kandidat SDP-a, u Općinsko vijeće Kakanj. Biran je i za poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Za Općinskog načelnika izabran je 1. jula 2002.godine. Ovu dužnost obavljao je do 27. novembra 2003. godine,kada je smijenjen s te pozicije, jer je po tadašnjem Izbornom zakonu Općinsko vijeće moglo,sa 16 glasova, smijeniti Općinskog načelnika i na ovu dužnost izabrati drugu osobu, iz reda vijećnika.
2004. godine je izabran za predsjednika OO SDP-a BiH Kakanj. Iste godine na lokalnim izborima, voljom građana direktnim izborom, izabran je za Općinskog načelnika.
U historiji Kaknja funkcija Općinskog načelnika je bila izuzetno cijenjena i promijenila je više naziva: gradonačelnik, predsjednik mjesnog narodnog odbora, predsjednik općine, načelnik…
Od 1945. do danas bilo je 17 vršilaca ove dužnosti. Većina su bili privrednici, a veliki je broj inžinjera. Neki od njih bili su prosvjetni radnici, a tri su bili ekonomisti.
Ne ulazeći u analizu rezultata čelnih ljudi Kaknja u razvoju grada, nepobitno je da je “zlatno doba” Kakanj doživio u periodu od 1950. do 1990. godine, kada je zabilježen urbani maksimum.
Ovome treba dodati teške ratne godine, kada je u vođenju Općine veliku ulogu igrala snalažljivost i umijeće upravljanja.
Poslijeratne godine donose, novi, moderniji pristup životu, kada se sve više pažnje posvećuje zdravijem životu i okruženju, tako da uloga Općinskog načelnika dobija novu dimenziju “na vagi” između povećanja proizvodnje u tvornicama i ekologije.
Gradska sredina i šire područje, prevashodno infrastrukturno, sliku u pozitivnom smislu bitno mijenja dolaskom Mensura Jašarspahića – Surija na dužnost Općinskog načelnika. Grade se novi mostovi, šetališta za mlade i starije osobe, uređuju se zelene površine, fasade zgrada, parking-prostori, proširuje se sistem javne rasvjete, izgrađena je gradska fontana, uređuju se obale rijeka, grade se stambeno-poslovne zgrade, osvjetljavaju se vjerski objekti od kojih Čaršijska džamija, Pravoslavna crkva i Katolička crkva u gradu, džamija i Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci, džamije u Doboju, Zgošći, Tršću, Obrima, Starposlima, te Katolička crkva u Čatićima , gradi se poslovna zona za buduće fabrike, evidentna su velika ulaganja u sport, stipendije srednjoškolcima i studentima, podsticaje pripravnicima, pomoć porodiljama, vjerskim zajednicama, boračkim udruženjima, podsticaje poljoprivredi.
Jednom riječju, stvoreni su svi preduslovi za ekspanziju svih općedruštvenih vrijednosti općinskog područja Kakanj.
(Autor teksta, Rašid Hakić – BH Business Magazine){jcomments off}