Ko je stariji, narodi ili geografski pojmovi? Koliko je danas može zaključiti mnogi nazivi geografskih pojmova davali su imena živućim stanovnicima na datoj teritoriji dugi niz godina. Onda je došlo vrijeme kad su ljudi počeli da se bave naukom i na kraju nisu uspjeli odgovoriti na nešto što povezuje predhodnu tvrdnju sa sa pitanjem: „ Ko je stariji, jaje ili kokoš?
I opet su bili nezadovoljni pa su izmislili odgovor da je moralo postojati nešto što je imalo sve karakteristike jajeta iz kog se onda izlegla kokoš i ciklus reprodukcije nastavio bez suvišnih pitanja istog sadržaja.
Davno su rekli da svako pitanje ima svoj odgovor koji treba otkriti i približiti ga sebi da se da odgovor na nešto što izgleda nejasno. Na kraju ispada da svako ko pita ili čita dobije i odgovor.
U Visokom je vječito postojalo pitanje ko je starsjedilac, pa kad se saznalo da je starosjedilac osoba koja je odavno živjela na jednom području, koje je nekad bilo selo, pa onda grad i opet selo, ispade pitanje otrcano i pokaza se da je večina stanovnika „starinaca“ porjeklom otud i otud i ne bi više smisla postavljati isto pitanje.
Ali…………..
Selo Stuparići dobi ime po Dubrovačkom trgovcu Doberku Stupariću, Kralupi od Češke riječi Kral. Ima jedno mjesto u češkoj sa 40.000 stanovnika, Kralupi, 30 kilometara od Praga. Pa otkud Kralupi i u Visokom i Pragu? Jednostavno od češke rijeći koja znači vlasništvo kralja. Arnautovići dobiše ime po elitnim osmanliskim jedinicama Arnauta koji su bili uzdanica osmanliske vojske.Taukčići dobiše ime po rijeći tauk što bi na staroturskom jeziku značilo zec, pa u njima i danas žive stanovnici s prezimenom Kunići. Ko bi sve znao što neko prevede tauk u kunić, a ne u zec?
A kad su Sloveni dolazili u naše krajeve naiđoše na područje što se danas zovu Svibe i gdje se nekad nalazio gradić s bogomoljom i bi im čudno što tu živješe Kelti koji govoriše jezikom koji je dosta ličio na današnji Njemački jezik. E dosta je pitanja otkud sve to i otkud nekom pravo da kaže da je neko sa sela , a stanovnik je Zimče, Biskupića i Oćaza, odnosno trougla gdje je „Asvalt gradnja“ postavila svoje pogone, kad je tu bio grad još u doba naseljavanja Slovena 620 godine n.e., a danas je seosko područje i zašto baš naziv Svibe koji podsjeća na našu riječ kojom danas nazivamo Švabe kad im „tepamo“.
Tajne Bosne treba tražiti po Moštru i Svibama i Visočici i Okolištu i Radinovićima i onom području koje car Porfirogenit nazva Bosnae i koju naseljavahu Iliri kao posebna skupina indoevropskih naroda.
I bi Bosna i biće Bosna, a zatim i Hercegovina, makar se silom zatirala mjesta koja su krila u sebi istoriju područja koje Bosonom zvaše. Razmisli malo, pročitaj ponešto pa će biti jasno otkud i naziv Bosna u kojoj imaju samo dva grada Desnik i Katera i koji nikad nisu bili ni blizu tamo gdje se tvrdi danas, makar to tvrdili oni koji pišu po naruđbi istoriju ove naše Bosne i dodate joj Hercegovine.
A šta bi prije i šta osta kasnije i otkud se prije dođe do kasnije?
Sve treba pročitati pa pokušati razumjeti ko govori i koliko istine unosi u svoje teoretisanje i zašto?
Antičku starost i porjeklo naziva svuda oko Visokog i nađeni ugaoni novčići potvrđuju antičko porijeklo imena toponima izvora Šćona čije tragove treba tražiti u keltskom jeziku i rudarskom vokabularu koji imaju značenje rudarske jame formirane u obliku pravougaonika koji kamene ploče čine stabilnim i onda kažimo da su to antički korjeni.Ali ima i drugih naziva koji kažu da je Moštre bilo još starije jer ga definiše naziv koji nosi živuća porodica, doduše malo izmjenjen, iz Visokog, starinom iz Moštra.
Arijanstvo je na Balkan došlo sa istoka, a ne sa zapada i njegov utemeljitelj Vulfila je po ženskoj liniji Sirijac iz područja oko Kapadokije. Ne čudite se, tako je. Vulfilin nasljednik Selena je bio je po majci Frigijac.
Dvadeset i šest gotskih mučenika nose pokoje gotsko, frigijsko, kapadokijsko i sirijsko ime i to s frgijskom kapicom uz arhitekturom kasnoantičkih bazilika koje susrećemo u Bosni potvrđuju prisustvo nečega što se da namirisati, ali je to dodanas ostalo mutno u naučnim krugovima koji ni po koju cijenu neće da potvrde iskonsku vezu arijanske istočnjačke i bosanske povezanosti preko stečaka, frigijske kape iz Radimlje i Zgošće, figurice iz Stoca i ova iz Visokog.
Kako onda prihvatiti sve što kaza Dr. Pašić u u knjizi Mile i Moštra. Autor otkriva još jednu tajnu za koju nije baš do kraja učinio tvrdnjom .Nana Hafa je imala običaj započeti priču sa: „Preko sedam mora i podosta gora krenuo neko ko je došao ovdje i ostavio naše ime, a Bogu dragom hvala što ja imam kome ispričati ono što i meni pričaše“.
Zahvaljujući Prof. Dr. Pašiću koji spomenu u svojoj knjizi nešto što me zainteresova i bi mi žao što spomenu slijedeće:
“ Pritom, jedan moštranski toponim, koji se zove Kolotini, na posve utemeljen onomastički način otkriva maloazijske Galate neposredne kapadočanske i frigijske susjede. Kolotini su njive u Donjim Moštrima. S velikom vjerovatnoćom u nazivu se krije etnik Galat. Lingvističko izvođenje Galat, Kolot „( Kalat, Kalot op. GČ)
Istorijski praćeno današnje prezime Kalote mijenjalo je pojedine glasove od Kalata, slovenskih Kalatića , Kalotića do sadašnjih Kalota. Obzirom da se zna da su Kalote iz Donjih Moštra, lahko je zapaziti da njihova povezanost sa nazivom njiva i prezimena visočke porodice ima smisla u riječima nane Hafe i tvrdnje Prof. Dr. Pašića.
I onda, koja porodica je najstarija u Visokom i okolini?
Vrijeme prolazi, toponimi ostaju kao pojedine porodice sa svojim izvornim prezimenima.
Sad treba i genetiku malo koristiti. Prema onome što znamo haplotip i genom koji susrećemo u Bosni ,u dosta visokom procentu, ovako mora potvrditi nešto što Ilire svrstava u vječite migrante. Iliri nikako nisu mogli imati nacionalno obilježje drugačije nego obilježje naroda koji živi i dalje u Bosni i Hercegovini, kad to ako smo toliko smjeli da kažemo pred antička narodna skupina.