Zastrašujući podatak o tome da se u visočkim osnovnim školama svake godine upisuje sve manje i manje djece potaknuo me na razmišljanje zašto je to tako? Nije valjda da u danjašnjem vremenu sveprisutne erotike i morala kao kategorije koja nestaje, ljudi imaju slabije sexualne odnose? Nije naravno, vjerovatno zbog stresa ima malo i toga jer kako reče Mustafa Nadarević u legendarnom filmskom ostvarenju “Praznik u Sarajevu” kada ga je “ponos” izdao u oskudnom trenutku: “…. i on ima dušu ….”; stres, brzina i način modernog života svakako utiču i na fiziološke potrebe ljudi. Nekada je u Osnovnim školama “Ahmet Fetahagić” i “Ognjen Prica”, danas “Sfvet-beg Bašagić” i “Kulin-ban” bilo po četiri odjeljenja prvih razreda sa po 40 učenika. Danas je situacija potpuno drugačija, pa se u prve razrede upisalo jedva po dva odjeljenja. Prosvjetni radnici imaju objašnjenje po kojem se roditelji sve više opredjeljuju za samo jedno dijete, a jedini razlog je bojazan za posao, jer moderni kapitalisti ne trpe trudnička bolovanja i veoma brzo traže zamjene za upražnjena radna mjesta, dok trudnice u većini slučajeva teško ostvaruju zakonom propisana prava jer rade pod nekakvim ugovorima na određeno. S druge strane, muškarci nerijetko više ne znaju za vikende, praznike, slobodne dane i često rade i po 12 sati. Pravo glasa nemaju jer nema ni Sindikata, te najmrže riječi kod svakog izrabljivača jeftine bosanske radne snage.
Nakon ove kratke analize zašto se u Visokom ljudi sve manje “vole” s krajnjim ciljem reprodukcije ljudskog roda i spoznaje da često mnogi bračni parovi i nisu u materijalnoj situaciji da normalno odgajaju dijete, dolazimo i do analize načina današnjeg života u Visokom. Radnici nemaju nikakva prava, rijetke su firme mahom ove koje još uvijek nose prefiks “državne” u kojima se mogu ostvariti osnovna radnička prava. Danas nije više uopće važno kolika je plata i koliko radiš. Danas je ljudima važno samo da je ima i da je redovna, a to što je ispod svih prosjeka je nevažno. Kad o tome počneš da kontaš sjetiš se komšije koji nema nikakav posao i kažeš sebi: “šuti i trpi, ne daj Bože gore”. Izrabljivački i nehuman kapitalističko-pohlepni odnos prema radnicima u Visokom koji se odražava na sve ostale pore društvenog života, u gradu koji lagano, ali sigurno ostaje bez “duha”, odveo me do Zakona o radu Federacije BiH, jer sam i sam nedavno osjetio svu pohlepu sitnih i malih ljudi koji iskorištavajući nečije apsolutno povjerenje ispunjavaju neke svoje umišljene životne ciljeve zaboravljajući da se od harama teško može živjeti, i da konačnu životnu fakturu ispostavlja Onaj koji nas je i stovrio, a Njega je nemoguće prevariti.
Nije mi bilo mrsko, nekoliko puta i temeljito sam iščitao Zakon o radu Federacije BiH koji ima 151 Član. Kada se uporedi ono što piše u tom Zakonu s onim kako u stvarnosti jeste, onda se savršeno jasno vidi da su robovlasničko i feudalno društvo bili samo logičan dio puta do ovog kapitalističkog izrabljivanja u zemljama u tranziciji. Visoko je odličan primjer, ovo je mjesto gdje ljudi u pojedinim firmama rade po 12 sati, nemaju slobodne dane, nemaju Sindikat, imaju minimalna radnička prava, ne znaju za praznike i vikende, nikad nisu sigurni da li će sutra biti na poslu, većina uposlenih pojma nema šta je to M2 obrazac. Visočani su danas jeftina radna snaga bez osnovnih prava regulisanih zakonom. Navest ću samo neke od Članova, a vi ih uporedite sa onim kako su stvari postavljene u firmi u kojoj radite.
ZAKON O RADU
I – OSNOVNE ODREDBE
Clan 6.
Zaposlenik ima pravo na zdravstvenu zastitu i druga prava u slucaju bolesti, smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i starosti, kao i pravo na druge oblike socijalne sigurnosti, u skladu sa zakonom.
Clan 7.
Zaposlenik – zena ima pravo i na posebnu zastitu za vrijeme trudnoce, porodaja i materinstva.
Zaposlenik stariji od 15, a mladi od 18 godina (u daljem tekstu: maloljetnik), uziva posebnu zastitu.
Clan 8.
Zaposlenik, kome prestane radni odnos, prijavom sluzbi za zaposljavanje, ostvaruje pravo na zdravstvenu zastitu u slucaju bolesti i invalidnosti, pravo na materijalno osiguranje i druga prava za vrijeme nezaposlenosti, u skladu sa zakonom.
Clan 9.
Zaposlenici imaju pravo, po svom slobodnom izboru organizirati sindikat, te se u njega uclaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata.
Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru, da formiraju udruzenje poslodavaca, te da se u njega uclane, u skladu sa statutom ili pravilima tog udruzenja.Sindikat i udruzenja poslodavaca mogu se osnovati bez ikakvog prethodnog odobrenja.
Clan 10.
Zaposlenici odnosno poslodavci slobodno odlucuju o svom stupanju ili istupanju iz sindikata, odnosno udruzenja poslodavaca.
Zaposlenik odnosno poslodavac ne moze biti stavljen u nepovoljniji polozaj zbog clanstva ili neclanstva u sindikatu odnosno udruzenju poslodavaca.
Clan 11.
Djelatnost sindikata odnosno udruzenja poslodavaca ne moze se trajno ni privremeno zabraniti.
Clan 14.
Ugovor o radu zakljucuje se u pismenoj formi. Ako poslodavac ne zakljuci sa zaposlenikom ugovor o radu u pismenoj formi ili mu u roku od 15 dana od dana pocetka rada ne uruci pismenu potvrdu o zakljucenom ugovoru, smatra se da je sa zaposlenikom zakljucio ugovor o radu na neodredeno vrijeme.
Poslodavac moze u roku od jedne godine dokazati da ugovor o radu nije zakljucio sa zaposlenikom, odnosno da zaposlenik u smislu stava 2. ovog clana nikada nije radio kod poslodavca. Potvrda iz stava 2. ovog clana mora sadrzavati osnovne podatke iz ugovora o radu, posebno one o stranama, pocetku rada i placi.
Clan 18.
Prilikom zakljucivanja ugovora o radu moze se ugovoriti probni rad.
Probni rad iz stava 1. ovog clana ne moze trajati duze od tri mjeseca.
Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje sedam dana.
2. Ugovor o radu na neodredeno i odredeno vrijeme
Clan 20.
Ugovor o radu moze se zakljuciti na odredeno vrijeme u slucajevima:
· sezonskih poslova,
· zamjene privremeno odsutnog zaposlenika,
· rada na odredenom projektu,
· privremenog povecanja obima poslova, i
· drugim slucajevima utvrdenim kolektivnim ugovorom.
Ugovor o radu zakljucen na odredeno vrijeme prestaje istekom roka utvrdenog tim ugovorom za svaki pojedinacni slucaj iz stava 1. ovog clana.
3. Sadrzaj zakljucenog ugovora o radu
Clan 29.
Puno radno vrijeme zaposlenika traje najduze 40 sati sedmicno.
Clan 31.
Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zastite na radu, nije moguce zastititi zaposlenika od stetnih utjecaja, radno vrijeme se skracuje srazmjerno stetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. Poslovi iz stava 1. ovog clana i trajanje radnog vremena utvrduju se pravilnikom o radu i ugovorom o radu, u skladu sa zakonom. Pri ostvarivanju prava na placu i drugih prava po osnovu rada i u vezi sa radom, skraceno radno vrijeme u smislu st. 1. i 2. ovog clana izjednacava se sa punim radnim vremenom.
Clan 32.
U slucaju vise sile (pozar, potres, poplava) i iznenadnog povecanja obima posla, kao i u drugim slicnim slucajevima neophodne potrebe, zaposlenik, na zahtijev poslodavca, obavezan je da radi duze od punog radnog vremena (prekovremeni rad ), a najvise do 10 sati sedmicno.
Ako prekovremeni rad zaposlenika traje duze od tri sedmice neprekidno ili vise od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavijestava organ nadlezan za poslove inspekcije rada kantona (u daljnjem tekstu: inspekcija rada kantona).
Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnih zaposlenika. Trudnica, majka odnosno usvojilac sa djetetom do tri godine zivota i samohrani roditelj odnosno usvojilac sa djetetom do sest godina zivota, moze raditi prekovremeno, ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Inspekcija rada kantona zabranit ce prekovremeni rad, uveden suprotno st. 1., 2., 3. i 4. ovog clana.
Clan 33.
Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme moze se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda traje duze, a tokom drugog perioda krace od punog radnog vremena, s tim da prosjecno radno vrijeme ne moze biti duze od 52 sata sedmicno, a za sezonske poslove najduze 60 sati sedmicno.
Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjecno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda odredenog kolektivnim ugovorom, ne moze biti duze od 40 sati u sedmici. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Clan 34.
Rad u vremenu izmedu 22 sata uvecer i 6 sati ujutro iduceg dana, a u poljoprivredi izmedu 22 sata i 5 sati ujutro, smatra se nocnim radom, ako za odredeni slucaj zakonom, propisom kantona ili kolektivnim ugovorom nije drugacije odredeno. Ako je rad organiziran u smjenama, osigurava se izmjena smjena, tako da zaposlenik radi nocu uzastopno najvise jednu sedmicu.
Clan 35.
Zabranjen je nocni rad zena u industriji. Zabrana iz stava 1. ovog clana ne odnosi se na zene koje obavljaju rukovodece i tehnicke poslove i zene zaposlene u zdravstvenoj ili socijalnoj sluzbi, kao i na poslodavce koji zaposljavaju samo clanove svoje obitelji. Zaposlenici – zeni moze se narediti nocni rad u industriji u slucaju zastite interesa Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), ako je dobijena saglasnost federalnog ministra nadleznog za rad (u daljnjem tekstu: federalni ministar) nakon prethodnog konsultiranja sa sindikatom, poslodavcem ili vise poslodavaca odnosno udruzenjem poslodavaca. Zeni se moze narediti nocni rad i bez prethodne saglasnosti, ako je takav rad neophodan zbog vise sile ili sprjecavanja kvara na sirovinama. O nocnom radu iz stava 4. ovog clana obavjestavaju se nadlezni organ kantona i inspekcija rada kantona u roku 24 sata od uvodenja ovog rada. Ako inspekcija rada kantona ocijeni da nocni rad iz stava 4. ovog clana nije neophodan, odnosno da ne postoji visa sila ili opasnost od kvara na sirovinama, zabranit ce nocni rad.
Clan 38.
Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor izmedu dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
Izuzetno, za vrijeme rada na sezonskim poslovima, zaposlenik ima pravo na odmor iz stava 1. ovog clana u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, a za maloljetne zaposlenike u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
Clan 39.
Zaposlenik ima pravo na sedmicni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na dan svog sedmicnog odmora, osigurava mu se jedan dan u periodu odredenom prema dogovoru poslodavca i zaposlenika.
Clan 40.
Zaposleniku se ne moze uskratiti pravo na odmor u toku rada, dnevni odmor i sedmicni odmor.
Clan 41.
Zaposlenik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na placeni godisnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.
Maloljetni zaposlenik ima pravo na godisnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.
Zaposlenik, koji radi na poslovima na kojima se, uz primjenu mjera zastite na radu, nije moguce zastititi od stetnih uticaja, ima pravo na godisnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana.
Poslovi i trajanje odmora iz stava 3. ovog clana ureduju se zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Clan 44.
Godisnji odmor moze se koristiti u dva dijela. Ako zaposlenik koristi godisnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine. Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godisnjeg odmora kad on to zeli, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog koristenja.
Clan 46.
Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu place do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini – placeno odsustvo u slucaju: stupanja u brak, porodaja supruge, teze bolesti i smrti clana uze obitelji, odnosno domacinstva. Clanom uze obitelji, u smislu stava 1. ovog clana, smatraju se: supruznici odnosno vanbracni supruznici, dijete (bracno, vanbracno, usvojeno, pastorce i dijete bez roditelja uzeto na izdrzavanje), otac, majka, ocuh, maceha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braca i sestre. Zaposlenik ima pravo na placeno odsustvo i u drugim slucajevima i za vrijeme utvrdeno propisom kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Clan 52.
Zeni se ne moze narediti, niti se zena moze rasporediti da obavlja narocito teske fizicke poslove, radove pod zemljom ili pod vodom, te druge poslove koji, s obzirom na njene psihofizicke osobine, ugrozavaju njen zivot i zdravlje.
Clan 53.
Poslodavac ne moze odbiti da zaposli zenu zbog njene trudnoce, ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu, ili je, osim u slucajevima iz clana 54. stav 1. ovog zakona, rasporediti na druge poslove.
Clan 54.
Zena za vrijeme trudnoce, odnosno dojenja djeteta, moze biti rasporedena na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlasteni lijecnik. Ako poslodavac nije u mogucnosti da osigura rasporedivanje zene u smislu stava 1. ovog clana, zena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu place, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Privremeni raspored iz stava 1. ovog clana ne moze imati za posljedicu smanjenje place zene.
Zenu, iz stava 1. ovog clana, poslodavac moze premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pismeni pristanak.
Clan 55.
Za vrijeme trudnoce, porodaja i njege djeteta, zena ima pravo na porodajno odsustvo od jedne godine neprekidno, a za blizance, trece i svako slijedece dijete zena ima pravo na porodajno odsustvo od 18 mjeseci neprekidno.
Na osnovu nalaza ovlastenog lijecnika zena moze da otpocne porodajno odsustvo 45 dana prije porodaja, a obavezno 28 dana prije porodaja.
Ako zena bez svoje krivice, na osnovu nalaza ovlastenog lijecnika, ne koristi porodajno odsustvo 28 dana prije porodaja, ima pravo da te dane iskoristi poslije porodaja. Izuzetno, zena, na osnovu svog pismenog zahtjeva, moze koristiti krace porodajno odsustvo, ali ne krace od 42 dana poslije porodaja.
Clan 57.
Nakon isteka porodajnog odsustva, zena sa djetetom najmanje do jedne godine zivota ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, trece i svako slijedece dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navrsene dvije godine zivota djeteta, ako propisom kantona nije predvideno duze trajanje ovog prava. Pravo iz stava 1. ovog clana moze koristiti i zaposlenik – otac djeteta, ako zena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.
Clan 59.
Zena, koja nakon koristenja porodajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na osnovu nalaza ovlastenog lijecnika. Pravo iz stava 1. ovog clana zena moze koristiti do navrsene jedne godine zivota djeteta.
Vrijeme odsustva iz stava 1. ovog clana racuna se u puno radno vrijeme.
Clan 64.
Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne moze otkazati ugovor o radu. U slucajevima i za vrijeme iz stava 1. ovog clana, poslodavac ne moze zaposleniku otkazati ugovor o radu koji je zakljucen u skladu sa ovim zakonom i na odredeno vrijeme.
Clan 70.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu odreduju se periodi isplate place, koji ne mogu biti duzi od 30 dana.
Prilikom isplate place poslodavac je duzan zaposleniku uruciti pismeni obracun place. Pojedinacne isplate place nisu javne.
Pojedinacne isplate place nisu javne.
Clan 71.
Zaposlenik ima pravo na povecanu placu za otezane uvjete rada, prekovremeni rad i nocni rad, te za rad nedjeljom i praznikom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odredeno da se ne radi, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
2. Naknada place
Clan 73.
Poslodavac ne moze, bez saglasnosti zaposlenika, svoje potrazivanje prema njemu naplatiti uskracivanjem isplate place ili nekog njenog dijela, odnosno uskracivanjem isplate naknade place ili dijela naknade place.
Clan 87.
Poslodavac moze otkazati ugovor o radu uz propisani otkazni rok, u slucaju prestanka potrebe za obavljanjem odredenog posla zbog ekonomskih, tehnickih ili organizacijskih razloga, iz clana 98. ovog zakona, kao i u slucaju kada zaposlenik nije u mogucnosti da izvrsava svoje obaveze iz radnog odnosa zbog gubitka radne sposobnosti za obavljanje tih poslova.
Otkaz zbog gubitka radne sposobnosti iz stava 1. ovog clana, moguc je samo ako poslodavac ne moze zaposliti zaposlenika na druge poslove ili ga ne moze obrazovati, odnosno osposobiti za rad na drugim poslovima.
Clan 90.
Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponasanja ili rada zaposlenika, obavezan je omoguciti zaposleniku da iznese svoju odbranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano ocekivati od poslodavca da to ucini.
Clan 92.
Ako poslodavac namjerava da otkaze ugovor o radu, u smislu ovog zakona, obavezan je da o tome pribavi misljenje vijeca zaposlenika.
Ako poslodavac nije pribavio misljenje vijece zaposlenika, odluka o otkazu ugovora o radu je nistavna.
Clan 94.
Otkaz se daje u pismenoj formi. Poslodavac je obavezan, u pismenoj formi, obrazloziti otkaz zaposleniku. Otkaz se dostavlja zaposleniku, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje.
Clan 96.
Ako zaposlenik, na zahtijev poslodavca, prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan da mu isplati naknadu place i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka. Ako sud utvrdi da je otkaz poslodavca nezakonit, poslodavac ce vratiti zaposlenika na rad i isplatiti naknadu place u visini place koju bi zaposlenik ostvario da je radio.
Zaposlenik koji osporava dati otkaz, moze traziti da sud donese privremenu mjeru o njegovom vracanju na rad, do okoncanja sudskog spora.
Clan 98.
Poslodavac koji zaposljava vise od 15 zaposlenika, a koji u periodu od sest mjeseci ima namjeru da zbog ekonomskih, tehnickih ili organizacijskih razloga otkaze ugovor o radu najmanje petorici zaposlenika, duzan je izraditi program zbrinjavanja viska zaposlenika.
Clan 105.
U slucaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog polozaja (npr. zbog nasljedivanja, prodaje, spajanja, pripajanja, podjele, promjene oblika drustva i dr. ), ugovori o radu prenose se na novog poslodavca, u skladu sa kolektivnim ugovorom.
Clan 107.
Poslodavac koji zaposljava vise od 15 zaposlenika donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se ureduju place, organizacija rada i druga pitanja znacajna za zaposlenika i poslodavca, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
O donosenju pravilnika o radu poslodavac se obavezno konsultira sa vijecem zaposlenika odnosno sindikatom.
Pravilnik iz stava 1. ovog clana objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.
Vijece zaposlenika odnosno sindikalni povjerenik moze od nadleznog suda zatraziti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevazecim.
Clan 108.
Zaposlenici kod poslodavca koji redovno zaposljava najmanje 15 zaposlenika, imaju pravo da formiraju vijece zaposlenika, koje ce ih zastupati kod poslodavca u zastiti njihovih prava i interesa.
Ako kod poslodavca nije formirano vijece zaposlenika, sindikat ima obaveze i ovlastenja koja se odnose na ovlastenja vijeca zaposlenika, u skladu sa zakonom.
Clan 128.
Sindikat ima pravo pozvati na strajk i provesti ga sa svrhom zastite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih clanova.
Strajk se moze organizirati samo u skladu sa Zakonom o strajku, pravilima sindikata o strajku i kolektivnim ugovorom.
Strajk ne moze zapoceti prije okoncanja postupka mirenja predvidenog ovim zakonom, odnosno prije provodenja drugog postupka mirnog rjesavanja spora o kojem su se strane sporazumjele.
Clan 129.
Zaposlenik ne moze biti stavljen u nepovoljniji polozaj od drugih zaposlenika zbog organiziranja ili sudjelovanja u strajku, u smislu clana 128. stav 2. ovog zakona.
Zaposlenik ne moze biti ni na koji nacin prisiljavan da sudjeluje u strajku.
Ako se zaposlenik ponasa suprotno clanu 128. stav 2. ovog zakona ili ako za vrijeme strajka namjerno nanese stetu poslodavcu, moze mu se dati otkaz, u skladu sa zakonom.
Clan 140.
Novcanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00, KM kaznit ce se za prekrsaj poslodavac – pravno lice, ako:
1. sa zaposlenikom ne zakljuci ugovor o radu (clan 2.),
2. lice koje trazi zaposlenje, kao i lice koje zaposli stavlja u nepovoljniji polozaj (clan 5.),
3. zaposleniku ne uruci pismenu potvrdu u skladu sa clanom 14.ovog zakona,
4. zakljuci ugovor o radu na odredeno vrijeme suprotno clanu 20. ovog zakona,
5. zakljuci ugovor o radu koji ne sadrzi podatke propisane ovim zakonom (clan 21.),
6. uputi zaposlenika na rad u inozemstvo, a ugovor o radu ne sadrzi propisane podatke (clan 22.),
7. od zaposlenika trazi podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa radnim odnosom (clan 23.),
8. prikuplja, obraduje, koristi ili dostavlja trecim licima podatke o zaposleniku, (clan 24.),
9. zakljuci ugovor o radu kojim je ugovoreno trajanje pripravnickog staza duze od zakonom predvidenog (clan 26.),
10. ugovor o volonterskom radu ne zakljuci u pismenoj formi (clan 28.),
11. sklopi ugovor o radu u kojem je puno radno vrijeme ugovoreno u trajanju duzem od zakonom propisanog (clan 29.),
12. od zaposlenika zahtijeva da na poslovima, na kojima se uz primjenu mjera zastite na radu nije moguce zastititi od stetnih uticaja, radi duze od skracenog radnog vremena (clan 31).
13. od zaposlenika zahtijeva da radi duze od punog radnog vremena (prekovremeni rad) suprotno clanu 32. stav 1. ovog zakona,
14. ne obavijesti inspektora rada kantona o prekovremenom radu o kojem ga je duzan obavijestiti (clan 32.stav 2.)
15. ne postupi po zabrani inspektora rada kantona kojim se zabranjuje prekovremeni rad (clan 32. stav 5. ),
16. maloljetnom zaposleniku naredi prekovremeni rad (clan 32. stav 3.),
17. trudnici, majci sa djetetom do tri godine starosti ili samohranom roditelju sa djetetom do sest godina zivota, bez njegovog pismenog pristanka, naredi prekovremeni rad (clan 32. stav 4.),
18. zeni zaposlenoj u industriji naredi nocni rad suprotno clanu 35. ovog zakona,
19. maloljetniku naredi nocni rad (clan 36.),
20. zaposleniku ne omoguci koristenje odmora, u toku rada (clan 37.),
21. zaposleniku ne omoguci koristenje dnevnog i sedmicnog odmora (cl. 38. i 39.),
22. zaposleniku ne omoguci koristenje godisnjeg odmora u najkracem trajanju odredenom ovim zakonom (clan 41. stav 1.),
23. zaposleniku uskrati pravo na godisnji odmor, odnosno isplati mu naknadu umjesto koristenja godisnjeg odmora (clan 45.),
24. zaposleniku ne omoguci koristenje placenog odsustva (clan 46. stav 1.),
25. rasporedi maloljetnika da radi na poslovima suprotno clanu 51. stav 1. ovog zakona,
26. zaposli zenu na poslovima na kojima je zenama zabranjen rad (clan 52.),
27. zbog trudnoce odbije zaposliti zenu, otkaze joj ugovor o radu, ili je suprotno odredbama ovog zakona, premjesti na druge poslove (clan 53.),
28. ne omoguci zeni odsustvo sa rada uz naknadu place (clan 54. stav 2.),
29. premjesti zenu suprotno clanu 54. stav 4. ovog zakona,
30. ne omoguci zeni da koristi porodajno odsustvo (clan 55.),
31. ocu djeteta odnosno usvojiocu ne omoguci koristenje prava iz clana 55. ovog zakona (clan 56.),
32. zeni odnosno ocu djeteta ne omoguci da radi polovinu punog radnog vremena (clan 57.),
33. jednom od roditelja odnosno usvojiocu ne omoguci da koristi pravo pod uvjetima propisanim clanom 58.ovog zakona,
34. onemoguci zeni da odsustvuje sa posla radi dojenja djeteta(clan 59.)
35. jednom od roditelja djeteta sa tezim smetnjama u razvoju (teze hendikepiranog djeteta) odnosno usvojiocu onemoguci da koristi pravo iz clana 63. stav 1. ovog zakona,
36. otkaze zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, usljed cega je privremeno nesposoban za rad (clan 64.),
37. ne vrati zaposlenika na poslove na kojima je prije radio ili na druge odgovarajuce poslove (clan 65. stav 2.),
38. poslodavac ne ponudi zaposleniku druge poslove (clan 66. stav 1.),
39. poslodavac ne da prednost zaposleniku pri strucnom obrazovanju, osposobljavanju i usavrsavanju (clan 66.stav 2.),
40. poslodavac otkaze ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti suprotno clanu 67. ovog zakona,
41. isplati placu manju od utvrdene kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu (clan 69. stav 2.),
42. ne isplati placu u roku utvrdenom u clanu 70. stav 1. ovog zakona,
43. poslodavac svoje potrazivanje prema zaposleniku naplati suprotno clanu 74. ovog zakona,
44. ugovor o radu prestane suprotno clanu 87. ovog zakona,
45. ne omoguci zaposleniku da iznese svoju odbranu (clan 90.),
46. postupi suprotno clanu 93.ovog zakona,
47. ne uruci otkaz zaposleniku u pismenoj formi (clan 94.),
48. ne ispuni obaveze prema zaposleniku iz clana 96. stav 1. ovog zakona,
49. ne izradi program zbrinjavanja viska zaposlenika u skladu sa clanom 98. ovog zakona,
50. pri izradi programa viska zaposlenika ne konsultira vijece zaposlenika odnosno sindikat (clan 99. st. 2. i 3.),
51. zakljuci ugovor o radu sa drugim zaposlenikom (clan 99. stav 5.),
52. poslodavac stavi u nepovoljniji polozaj zaposlenika zbog organiziranja ili sudjelovanja u strajku (clan 129. stav 1.),
53. onemoguci ili pokusa onemoguciti federalnog odnosno kantonalnog inspektora rada u provodenju nadzora (clan 131.),
54. odbije zaposleniku vratiti radnu knjizicu (clan 134. stav 2.),
55. postupi suprotno odredbama cl. 136. i 137. ovog zakona,
56. u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona ne uskladi pravilnik o radu (clan 141.),
57. u roku od tri mjeseca iz clana 142. ovog zakona ne zakljuci sa zaposlenikom ugovor o radu,
58. zaposli drugo lice suprotno clanu 143. stav 6. ovog zakona.
Ako je prekrsaj iz stava 1. ovog clana ucinjen prema maloljetnom zaposleniku najnizi i najvisi iznos novcane kazne uvecava se dvostruko.
Za prekrsaj iz stava 1. ovog clana kaznit ce se poslodavac – fizicko lice novcanom kaznom od 500,00 KM do 2.500,00 KM.
Za prekrsaj iz stava 1. ovog clana kaznit ce se i odgovorno lice kod poslodavca koji je pravno lice, novcanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM.
http://www.youtube.com/watch?v=gAd0fQZs5UQ
Robovlasništvo
Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na radu robova. Pojavilo se još u drevna vremena kad su Sumerani, Egipćani, stari Grci i Rimljani držali robove. U 15. stoljeću počela se razvijati velika trgovina robljem kad su Europljani počeli prodavati uhvaćene Afrikance i na tome zarađivali te ih brodovima preko oceana prevozili kao radnu snagu u europske kolonije. Ta trgovina ljudima trajala je do 19. stoljeća i znatno utjecala na afričke i američke kulture. Danas je ropstvo zakonom zabranjeno iako još uvijek postoji u nekim dijelovima svijeta. Robovi su po cijele dane naporno radili na plantažama na jugu Sjedinjenih Država ili su radili u kućama kuhajući i čisteći. Stanovali su u kolibama i spavali na podnim prostirkama. Crnci nisu imali nikakva prava; bili su imovina vlasnika plantaža. Zbog takvog ugnjetavanja, izbilo je više od 250 robovskih pobuna.
Feudalizam
Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku, a činili su ga feudalci (zemljoposjednici – nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi – zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Feudalizam je bio oblik društva u kojemu su se razlikovale dvije klase: feudalci (plemići)i kmetovi (seljaci). Feudalci su vlasnici zemljišta, a kmetovi im obrađuju zemlju i daju dio (uglavnom devetinu) uroda. Feudalno društvo nastalo je na ruševinama robovlasništva. Feudalizam je u većem dijelu Europe konačno ukinut 1848. godine. U feudalizmu zemlja je osnovna vrijednost,pa se prema veličini zemljišnog prostora mjeri i društveni utjecaj njegova vlasnika.Zbog toga,vladari,kao vrhovni gospodari zemlje(seniori),želeći što čvršće vezati za sebe svoje velikaše,dijele im zemlju i pravo iskorištavanja kmetova.Tako kupuju njihovu privrženost u obračunu s drugim vladarima i feudalcima.No,veliki feudalci otimlju zemlju i jedan drugome.U tim borbama moraju imati što više svojih pristaša koji će im priskočiti u pomoć.Na radu kmetova-seljaka temelji se čitava zgrada feudalnog društva.Kmetovi su se bunili zbog iskorištavanja,a vladari i feudalci krvavo su ugušivali pobunjenike.
Kapitalizam
Kapitalizam je ekonomski i društveni sustav u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju privatno vlasništvo; rad, dobra i izvori (resursi) trguju se na tržištima; i zarada, nakon oporezivanja, podijeljena je vlasnicima ili uložena u tehnologiju i industriju. Postoje i antikapitalistički pokreti i ideologije koje uključuju antikapitalizam i negativne pojmove koji se vežu uz kapitalizam kao šteta prema zajednici, korporacionizam i robovska plaća.
Marksisti smatraju da se ljudska društva razvijaju prema neizbježnim zakonima društvenog razvoja, te da će kapitalizam, također neizbježno, na koncu biti razoren unutarnjim proturječnostima koje sam stvara. Za Marxa, pojava tržišta ljudskog rada čini bit kapitalizma: “kapitalizam može oživjeti tek kad se vlasnik sredstava za proizvodnju sretne na tržištu sa slobodnim radnikom koji prodaje svoju radnu snagu” To je glavna razlika kapitalizma prema feudalnoj ili robovlasničkoj ekonomiji. Kapitalizam je klasno društvo, čija je glavna karakteristika borba između dvije klase – vlasnika sredstava za proizvodnju (buržoazije) i radnika (proletarijata).