Krunidbeno i grobno mjesto najvećeg bosanskog kralja ikad Tvrtka I Kotromanića je u Visokom. Tvrtko je živio i vladao iz Visokog, Bosna je bila najveća za vrijeme njegove vladavine, učestvovao je i u bici na Kosovu gdje je zabilježio pobjedu. Split, Šibenik, Korčula, Trogir, Hvar, Brač u njegovo vrijeme su bili naša teritorija, veliki dio Srbije je bio naša teritorija. Tvrtko I Kotromanić je imao titulu kralja Srbljem, Bosni, Primorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju. Austrougari, tačnije Karlo Pač pronašao je grobnicu Tvrtka I Kotromanića u današnjim Arnautovićima, tačnije dijelu poznatom kao Mile. U toj grobnici Tvrtko je bio prekriven zastavom s ljiljanima, istom onom zastavom pod kojom smo odbranili Bosnu u periodu 1992-1995. Mrzitelji Bosne i oni kojima nije bilo u interesu da se zna za slavnog vladara i najsvjetlije dijelove bosanske historije preko Tvrtkove Bosanske crkve, u kojoj su nađeni njegovi posmrtni ostaci, napravili su uskotračnu prugu. Kasnija jugoslovenska historija pisana iz Beograda i Zagreba izbrisala je ovog najvećeg kralja ovih prostora jer nije bio njihov i kao takav nije odgovarao. Novija historija Tvrtka ne tretira ništa bolje nego jugoslovenska, jer neuki bosanskohercegovački puk iz reda Bošnjačkog naroda misli da Bosna postoji od dolaska Turaka i Islama na ove prostore, neuki Hrvatski puk više voli Frankopana Zrinjskog kojeg je u lovu ubio divlji vepar nego sve slavne Tvrtkove pobjede, dok neuki Srpski puk smatra da sve počinje i završava s mošnjama Svetog Save. Žalostan je odnos ove države prema najvećem vladaru ove zemlje ikad, vladaru koji je stolovao iz Visokog. Koliko mi u Visokom znamo o našem kralju Tvrtku? Više znamo o Nikoli Rokviću i njegovom hit singlu “Med i grožđe”. Sramotno! Koliko aktuelna i sve prethodne vlasti znaju o dinastiji Kotromanića?
A kad smo već tako glupi u svojoj nezrelosti i kad ne znamo, onda odemo do Tuzle gdje su ljudi i političari malo drugačiji pa se ugledamo na njih i prepišemo ono za što nismo dorasli, a što je vezano za velikog vladara Bosne pod kojom su u njegovo vrijeme bili i Srbija i Hrvatska. Zašto Tuzle? Zato što je Tuzla prepoznala veličinu i značaj ovog najvećeg bosanskog kralja, vladara, državnika i tim povodom raspisala konkurs za idejno rješenje izrade velikog spomenika koji žele postaviti na jednu od atraktivnih lokacija u samom centru grada. Na ovaj način Tuzla šalje poruku svim današnjim rušiteljima Bosne, šta je to Bosna bila i od kada je bila. Bosna je bila ozbiljna država s ozbiljnim vladarom kada Srbija i Hrvatska nisu ni znali u pravom smislu šta je to, pa ih je Tvrtko zbog toga i osvojio. Spomenik Tvrtku I Kotromaniću u Tuzli bit će i jasna poruka današnjim neukim nacionalistima iz raznih stranaka koji pokušavaju nametnuti historijsku podvalu i laž da je Bosna nastala nakon drugog svjetskog rata. AVNOJ i ZAVNOBiH jesu dali današnje granice Bosne, ali Tvrtkov lik i djelo svjedoče da je Bosna puno više od jeftinih dnevnopolitičkih govora nacionalista iz Banja Luke, Mostara i ako hoćete i Sarajeva.
Savjet visočkoj zvaničnoj politici: Umjesto gluposti kojima ste preokupirani oko smiješnih dodjela priznanja i Povelja ljudima od kojih većina ta priznanja ne zaslužuju, pravac Tuzla. Konkurs je proveden, ima više radova i svi su odlični. Općinsko vijeće Tuzla će odabrati jedno idejno rješenje, od dva preostala izaberite jedno u dogovoru s autorom i odajte počast istinskom i pravom vladaru Bosne, koji je bio Bosanac i koji nam je u amanet ostavio državnost ove zemlje, a svoje tekovine kao putokaz za budućnost.
Komisija za provođenje postupka izbora najpovoljnijeg ponuđača po Konkursu za izradu idejnog rješenja i izradu i isporuku spomenika Tvrtka I Kotromanića ocijenila je kao najbolje radove idejna rješenja akademskog vajara Adisa Lukača iz Sarajeva, akademskog vajara Mustafe Skopljaka iz Sarajeva i akademskog kipara Zorana Jurića iz Zagreba. U daljoj proceduri oformit će se pregovarački tim, koji će sa autorima razgovarati o eventualnim korekcijama, ali i o cijeni.
Inače, Komisija za provođenje postupka izbora najpovoljnijeg ponuđača nije proglasila prvu nagradu. Drugu nagradu dobit će Adis Lukač, a nagrada je u iznosu od 10.000 KM, dok su Mustafa Skopljak i Zoran Jurić, podijelili treće mjesto i biti će nagrađeni sa po 5.000 KM. Po 3.000 KM dobit će arhitekta iz Tuzle Mirza Čorbić i vajar iz Sarajeva Darko Šobot.
Podsjetimo, odlukom Općinskog vijeća utvrđen Fond nagrada u iznosu od 50.000 KM, a komisija je za nagrade potrošila 26.000 KM.
Kada je riječ o predloženim cijenama, spomenik Adisa Lukača, ako bi na koncu i pobijedio, koštao bi 200.000 KM, spomenik Mustafe Skopljaka 310.000 KM, a spomenik Zorana Jurića 248.000 KM.
Sredstva za gradnju spomenika planirat će se u Budžetu općine Tuzla za 2012. godinu, a radovi na izgradnji mogli bi početi s krajem 2011. godine.
Upisan je zlatnim slovima, kao vladar koji je tokom hiljadugodišnje postojanosti naše domovine proširio njene granice na susjedne zemlje, a svoju zemlju doveo do političkog, kulturnog i ekonomskog blagostanja.
Sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, Tvrtko je na bosansko prijestolje došao kao petnaestogodišnji dječak 1353. godine, a Bosnom je kao ban vladao do 1377. godine.
Njegova vladavina Bosnom u tom je periodu obilježena stalnim sukobima sa Ugarskom Kraljevinom, koja se željela dočepati bogatih bosanskih rudnika te iskorijeniti bosanske bogumile.
Tvrtko I Kotromanić prvi je bosanski vladar koji je uzeo titulu kralja. To se dogodilo 1377. godine u Milima kod Visokog.
Tokom svoje vladavine kralj Tvrtko I Kotromanić je od Bosne i Hercegovine stvorio respektabilnu evropsku državu, koja je doživjela političku, kulturnu i privrednu ekspanziju.
Prema riječima prof. dr. Envera Imamovića, kralj Tvrtko I poseban je i po tome što je prvi vladar Bosne koji je krenuo u protivnapad na susjedne zemlje nakon što je Bosna godinama bila meta njihovih napada.
U svojim je osvajanjima Tvrko I bio više nego uspješan. Pohod na Crnu Goru okončao je osvajanjima teritorija sve do Kotora. Potom se okrenuo prema Srbiji i stigao do Sjenice u današnjem Sandžaku.
U Milima se krunisao kao kralj Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju.
Bosna je tada važila i za ekonomsku silu, koja je svoju privredu bazirala na bogatim nalazištima zlata, srebra, olova i drugih vrijednih metala. O kakvoj se ekonomskoj sili radi najbolje svjedoči zlatnik koji je kovao Tvrtko I. Tvrtkov dukat bio je četiri puta veći od osmanskog, imao je 24 karata, bio je širok četiri centimetra i težak 16 grama.
“O njegovom bogatstvu svjedoče dokumenti koji govore da je Tvrtko I davao i po 16 hiljada dukata za jedan dijamant. To je bio najveći zlatnik u srednjovjekovnoj Evropi”
Tvrtkov zlatnik bio je važan i zbog simbolike. Na jednoj strani se nalazio grb Bosanskog kraljevstva, sa šest ljiljana i još dva ljiljana sa strane, a na drugoj strani je bio propeti lav, simbol moći njegovog kraljevstva.
O njegovoj moći govori i podatak da ga je Mletačka Republika, vodeća evropska pomorska sila, upisala u zlatnu knjigu počasnih građana.
Bosanska vojska učestvovala je i u Kosovskoj bici na strani srpskog kneza Lazara, koji je Tvrtka I molio za pomoć. Bosanska vojska je izborila pobjedu nad turskom vojskom na lijevom krilu gdje se borila i u domovinu se vratila sa neznatnim gubicima.
Nakon toga se Tvrtko I okrenuo osvajanju hrvatskih teritorija gdje je napredovao sve do Novigrada, a pod njegovom vlašću su bili svi dalmatinski otoci i gradovi osim Zadra i Dubrovnika.