I ove nedjelje Federalna.ba Vam donosi rubriku Provedimo vikend zajedno, “produženu ruku” emisije koja se emituje na Radiju Federacije BiH svakog vikenda od 12.00 do 18.00 h, našeg saradnika Adnana Jašarspahića. Treći album mostarske grupe “Zoster” pod nazivom “Imači kada” nakon pet godina pauze pod markicom izdavačke kuće “Gramofon” konačno dostupan ali samo preko interneta. Tim povodom Jasho je razgovarao s Mariom Knezović.
Mario, bio si gost na Radiju Federacije u ovoj mojoj emisiji još ljetos i najavio izlazak albuma do kraja 2011. godine. I tada smo znali da će se album zvati „Imači kada“, ali evo ga tek u januaru 2012. Koji su razlozi ovog, uvjetno rečeno, kašnjenja Imača kada?
– Tehničke stvari i postprodukcija su jedini razlozi tog kašnjenja. Ništa specijalno, jednostavo „imali smo kad“.
Malo interesantan pristup izdavanju albuma, prvo su ljubitelji vaše muzike isti mogli preslušati na zvaničnom sajtu izdavačke kuće „Gramofon“, a nakon toga album se može kupiti samo preko interneta. Izdavač je opet Gramofon?
– To je neki logičan slijed stvari. Gramofon je naš jedini izdavač do sada, izdajemo i naš treći album za njih jer su nas oni u suštini i otkrili u izdavačkom smislu.
U privatnom razgovoru si mi rekao da će ovaj treći Zoster nakon pet godina pauze biti u mizičkom smislu potpuno drugačiji od prethodna dva Zostera, na šta se to konkretno odnosi?
– Pa jeste, ja mislim da sam rekao istinu … hahahah … Ljudi koji budu slušali album vidjet će da je to jedan drugi zvuk i drugačija poetika. Mislim u suštini i ne toliko jer ipak smo na kraju to mi, ali malo drugačiji, ipak je protok vremena učinio svoje.
Da li ste razmišljali o reakcijama publike koja je navikla na Zoster kao na prva dva albuma ili, konkretnije, bojiš li se reakcije ljubitelja vašeg prepoznatljivog zvuka i muzike?
– Mi nismo ni htjeli da se bavimo „ličenjem“ na našto što smo radili ranije. Mi i sami istražujemo muziku i zato i jeste uzbudljivo to raditi. Ovaj zvuk nije nešto što smo mi unaprijed htjeli, mi smo došli do njega, on se dogodio, nismo mi imali neku formulu unaprijed, zato i jeste lijepo u svemu tome što se stvari dešavaju kroz proces da to bude to. Ne bojim se reakcije publike jer je sve prirodan tijek, nismo mi to silom radili, dakle ne zvučimo mi sad ovako iz neke objesti, jednostavno je tako.
Opet se vraćam na onaj razgovor koji smo radili prošle godine kada si mi rekao da se u pripremi za Imače kada vrti dvadesetak pjesama od kojih je na albumu trebalo biti 13, nakon zvaničnog izlaska albuma sad je jasno da ih ima 11, ustvari 10, ako se uzme u obzir da je jedanaesta pjesma ists kao i prva samo odrecitovana. U međuvremenu javnosti ste ponudili i pjesmu „BE i HA“ dok je još jedna, slučajno ili namjerno, procurila na Youtube. Šta je s ostalim pjesmama, odnosno zašto se sve završilo samo na 11 zvaničnih koje su na albumu?
– Ova pjesma koju pominješ koja je procurila na Youtube „Istina“ koju smo snimali još za prošli album „Festival budala“ i ona je nekako vjerovatno i našom greškom procurila na internet. Pjesmu „BE i HA“ smo snimili davno nekada kao neki demo i u tom nekom čekanju nju smo iznacili kao neki oproštaj sa nekom poetikom kojoj smo bili skloniji prije. Sad smo ušli u neku drugu fazu i kreativnu i stvaralačku i ovako osobnu jer smo već malo i zreliji. A ove ostale pjesme su za neki drugi koncept, moguće da ih stavimo na neki „Live album“.
Rekoh maloprije, pjesmu „Imači kada“ imamo dva puta na albumu, ona ustvari otvara i zatvara album. Zašto i koja je razlika?
– „Imači kada“ druga verzija je recitacija nastala kao neki session, epilog na tragu Radeta Šerbedžije i „Ne daj se Ines“.
Nakon prvog spota „Sve u svoje vrijeme“, drugi video single će biti za pjesmu „Izbjeglica“, kad će spot biti vani?
– Spot je ustvari gotov. Ja sam sad sam u Zagrebu i čim se vratim u Mostar za nekih 15 dana taj video će biti vani. To će ujedno biti i drugi singl. Video je radio Kristijan Milić, režiser iz Zagreba, spot je zanimljiv, Kristijan je radio i ovaj film „Živi i mrtvi“, on je bratov prijatelj tako da je to neka prijateljska priča.
Pored naslovnice albuma na kojoj kostur pije kafu pored kojeg je naziv albuma „Imači Kada“ stoji i poruka: „Dobri u dobru, Zli u zlu“, ima li neki poseban razlog ove poruke?
– To je samo jedan light motiv iz jedne pjesme s albuma, ništa posebno, dizajnersko rješenje, a album je inače pun nekih poruka.
Da li ste još uvijek kao bend zainteresovani da predstavljate Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu? U nekoliko navrata na koncertima nisi krio ambiciju za takvim izazovom sa pjesmom „U meni mi babe“, ali samo u Portugalu?
– Mi smo još davno prije nekoliko godina se zezali da bismo išli s tom pjesmom „U meni mi babe“ da predstavljamo BiH na tom takmičenju, ali moramo sačekati da pobijedi Portugal. Jer nam je nekako tlaka ići u Azerbejdžan ili Beograd, kao što je to bilo. Tako da ćemo sigurno lobirati ako pobijedi Portugal jer je to najprivlačnija zemlja za otići. On je nekako najegzotičniji, najprivlačniji za Eurosong u Europi pa ćemo mi svakako tamo kada dođe vrijeme za to.
Na kraju da te pitam šta je to u vama Mostarcima tako čudno i ta vaša čudna ljubav prema tom gradu, koji ti zoveš svojim dnevnim boravkom, od Alekse Šantića, preko Džemala Bijedića, Duška Bajevića, Envera Marića, Sergeja Barbareze, Željka Samardžića, Emira Balića, Vahida Halilhodžića …. , geografski mali prostor za tako puno velikih ljudi?
– Mostar je sigurno specifičan grad, lijep grad. Bogat je svojom povijesti i ljudima koji su specifični. Ujedno to je i okrutan grad koji ne podnosi nikakva prerastanja, tek kad odete iz Mostara možete nešto uraditi, napraviti. To vam je isto kao strog otac koji se voli i poštuje bez obzira što je on strog, krut, ali se on voli, tako je i sa Mostarom, bar meni je tako, da vas u jednom trenutku ljuti, a ujedno ga i volite. To je mješavina nekih osjećaja, ja bih htio da Mostar bude centar svijeta, a ne može. Vidi, mi smo Mediteran, pripadamo mediteranskom pojasu, Bosna je već kontinent, evo vidiš vaše rijeke odoše u Crno more, naše odoše u Jadransko, dakle sama klima nas čini takvim, malo drugačijim. Ta mediteranska provincija, to je recimo i Split, to je i u Crnoj Gori, gradovi koji imaju svoju drčnost, Mediteran, Sicilija …
(http://www.federalna.ba/bhs/vijest/8582/provedimo-vikend-zajedno)