Naša zemlja od početka krize bilježi rast nezaposlenosti. Kako je kazao za naš list Adnan Delić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, entiteti nemaju dovoljno novca sami utjecati na smanjenje nezaposlenosti, stoga je za očekivati da će nezaposlenost u državi i dalje rasti. Problem je kod nas što tržište rada i obrazovni sustav nisu usklađeni te Delić savjetuje kako bi najbolji pristup bio da se na kraju osnovnog obrazovanja učenici počnu informirati o mogućim zvanjima kao i perspektivama tih zvanja, te da taj vid profesionalne orijentacije bude uklopljen u obrazovni sustav. Aktivnosti spomenute Agencije su usmjerene na međunarodno tržište rada, a uskoro se očekuje i potpisivanje sporazumao zapošljavanju (nakon Slovenije i Srbije) s Katrom, u kojem bi se trebala omogućiti brojna radna mjesta za naše radnike u ovoj zaljevskoj državi.
Gospodarst vo Bi H u posljednjim mjesecima bilježi pad. Kakvo je stanje sa zaposlenosti?
– Zaposlenost i nezaposlenost su u izravnoj vezi s ekonomskom situacijom u državi. Od početka svjetske ekonomske krize Bosna i Hercegovina se suočava s padom izravnih stranih investicija kao i sa smanjenim obujmom domaćih investicija i sve to se negativno odražava na tržište rada. Od početka recesije mi bilježimo stalni rast nezaposlenosti, izuzev u ljetnim mjesecima gdje uz pomoć aktivnih mjera zapošljavanja, koje provode entitetski zavodi za zapošljavanje, uspijevamo zaustaviti ovaj rast. Nažalost, entiteti nemaju dovoljno novca da sami bez pomoći gospodarskog sektora utječu na smanjenje nezaposlenosti. Zbog toga se i dalje može očekivati rast nezaposlenosti u BiH.
Koliko je trenutačno nezaposlenih u BiH? Što je najviše utjecalo na povećanje?
– Prema podacima zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini s 30. travnja 2012. godine, na evidencijama je prijavljeno 540.335 nezapo- slenih osoba, što u odnosu na 31. ožujka 2012. predstavlja smanjenje za 2391 osobu ili 0,44 posto. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, njih 272.185 ili 50,37 posto su žene. Iako je ovo drugi mjesec zaredom da nezaposlenost u BiH opada, ipak u odnosu na protekle godine imamo viši broj nezaposlenih osoba u ovom razdoblju. Razlog za ovako veliki broj nezaposlenih osoba jest globalna ekonomska kriza, te pogoršane ekonomske prilike u BiH koje se mogu prepoznati kroz smanjen priljev investicija, što je dovelo do opadanja broja novootvorenih radnih mjesta, kao i do zatvaranja određenog broja postojećih radnih mjesta.
BiH je zemlja u kojoj tržište rada i obrazovni sustav nisu usklađeni. Kako Vi to komentirate?
– Ovo je veliki problem tržišta rada u BiH. Nažalost, obrazovne institucije godinama proizvode kadrove za zavode, iako entitetski zavodi za zapošljavanje, pa i Agencija za rad i zapošljavanje BiH, svake godine uporno u medijima obrazlažu koja su to zanimanja perspektivna i tražena, a koja nisu. To je posebno evidentno s visokoobrazovanim kadrovima čiji se broj na evidencijama nezaposlenih samo u 2011. godini povećao za gotovo osam tisuća ljudi. Prvi konkretan korak na rješavanju ovog problema zabilježen je u Sarajevskoj županiji i u Republici Srpskoj, gdje su 2011. izmijenjene kvote za upis studenata na pojedine fakultete, a u Republici Srpskoj omogućeno je i besplatno studiranje na onim fakultetskim smjerovima na kojim postoji deficit na tržištu rada. Međutim, ovakvi koraci će moći biti mjerljivi tek kada kroz obrazovni sustav prođe nekoliko generacija mladih ljudi i ti se podaci usporede s podacima od ranije. Dok se to ne dogodi, mi ćemo i dalje imati velikih problema na tržištu rada. Tako nam već godinama na t r ž i š t u r a d a ne do s t aju kadrovi kao što su diplomirani inženjeri informatike i elektronike, telekomunikacija, a postoji velika potražnja i za farmaceutima, diplomiranim inženjerima građevine, knji g ovo đ a m a . O d ni ž e stručne spreme u BiH traženi su zidari, šivači i varioci. Nasuprot tome, najviše nezaposlenih je prodavača, auto- mehaničara, bravara, gimnazijalaca, ekonomskih i strojarskih tehničara, diplomiranih ekonomista i diplomiranih pravnika.
Što bi se, prema Vašem mišljen ju, trebalo učiniti glede toga?
– Prije svega bi ministarstva rada i obrazovanja, u suradnji s poslodavcima, trebala napraviti jednu analizu očekivanja u gospodarstvu, te na osnovi dobivenih procjena planirati obrazovnu politiku. Nadalje, trebalo bi slijediti pozitivne pomake u visokom obrazovanju koje sam spomenuo, te svake godine na osnovi novih pokazatelja izdavati kvote prilagođene tržištu rada. Također, ono što je potrebno jest raditi na informiranju mladih ljudi o potrebama na tržištu rada. Kao što sam rekao, entitetski zavodi svake godine imaju kvalitetne informacije o stanju na tržištu rada i informacije su lako dostupne svima. Također, u BiH organiziraju se brojni dani karijerne/profesionalne orijentacije preko kojih se mladi ljudi informiraju o različitim profesijama. Vjerojatno najbolji pristup bi bio da se već s krajem osnovnog obrazovanja učenici počnu informirati o mogućim zvanjima kao i perspektivama tih zvanja, te da taj vid profesionalne orijentacije bude uklopljen u obrazovni sustav. I u ovaj vid savjetovanja bi trebali biti uključeni i učenik i roditelji i škola. Naravno, uvijek treba voditi računa o autonomiji svakoga da sam izabere što mu najviše odgovara, ali na ovaj način bi se svima, još u ranoj mladosti, mogle pružiti potrebne informacije koje će pomoći u izboru i škole i kasnijeg profesionalnog usmjerenja.
Institucija rada UN-a je pokazala kako je BiH zemlja s najvećom stopom nezapo- slenih mladih ljudi u Europi i stopa iznosi 25 posto. Što Vam to govori?
– Generalno sve države koje imaju veliku stopu nezaposlenosti imaju i veliku stopu nezaposlenosti mladih ljudi. Nizak gospodarski rast i stanje u gospodarstvu diktiraju tempo otvaranja novih radnih mjesta. Budući da je naše gospodarstvo takvo kakvo jest, radna mjesta se otvaraju presporo i zbog toga mladi ljudi koji završavaju s obrazovanjem ne mogu biti pravovremeno uključeni na tržište rada. Danas se u prosjeku na zaposlenje nakon obrazovanja čeka dvije godine, a upravo o obrazovanju ovisi ta dužina čekanja. Ako znamo da ljudi sa traženim i deficitarnim zvanjima ne čekaju na zaposlenje duže od par mjeseci, onda je jasno da se s ponekim zvanjima na zavodu može biti i mnogo duže od dvije godine. Ono što će biti posljedica ovakvog stanja jest da ćemo imati sve stariju radnu snagu, što nikako nije dobro u perspe tivi ekonomskog rasta. Jedini izlaz iz ove situacije jest masovno zapošljavanje, ali jasno je da za to sada uvjeti ne postoje.
Što će u budućem vremenu Agencija raditi kako bi se broj nezaposlenih smanjio?
– Agencija za rad i zapošljavanje BiH ima skromne ingerencije kada je u pitanju domaće tržište rada. Naše aktivnosti su, prije svega, usmjerena na međunarodno tržište rada. U tom kontekstu mi ove godine očekujemo da konačno stupi na snagu sporazum o zapošljavanju s Republikom Slovenijom (čeka se ratifikacija slovenske strane). Od travnja 2012. stupio je na snagu sporazum o zapošljavanju s Republikom Srbijom i to je prvi takav sporazum koji je BiH potpisala. Nažalost, ekonomska situacija u Srbiji ne daje prostor za zapošljavanje velikog broja naših građana u Srbiji, te je iz tog razloga mnogo atraktivniji ovaj sporazum s Republikom Slovenijom. Također, čekamo potpisivanje sporazuma o zapošljavanju s državom Katar koji bi trebao omog ućiti brojna radna mjesta za naše radnike u ovoj zaljevskoj državi. Nadalje, Agencija za rad i zapošljavanje BiH je inicirala sklapanje sporazuma o zapošljavanju s Ruskom Federacijom, Republikom Turskom i Republikom Mađarskom, tako da su u tijeku brojne aktivnosti kako bi s naše strane sporazumi što prije bili finalizirani i potpisani.
Kako su podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH pokazali, od ukupnog broja registriranih nezaposlenih u travnju 2012., novoprijavljenih osoba koje traže posao bilo je 11.006. Broj osoba brisanih s evidencije zavoda i službi zapošljavanja je 13.267. Od ukupnog broja brisanih s evidencija zavoda i službi zapošljavanja zaposleno je 8107 ili 61,11 posto. U tom mjesecu poslodavci su zavodima i službama zapošljavanja u BiH prijavili 2488 potreba za zapošljavanjem novih radnika, dok je registrirani broj osoba kojima je prestao radni odnos u izvještajnom razdoblju iznosio 4739.