Poštovani,
Za Vas smo preveli tekst koji je objavljen nakon posjete visočke delegacije Turskoj, predvođene gospođom Amrom Babić. Isti je objavljen listu Zaman koji izlazi u tiražu od preko 1.200.000 /milion i dvijestotine hiljada/ primjeraka. Velika je to reklama za naš grad i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Ratom u Bosni ispražnjene fabrike čekaju na Turske investitore
Rat u Bosni je odnio na desetine hiljada života. Doprinio je ekonomskom zastoju. Ali čak i unatoč nedostatku političke stabilnosti u Bosni i Hercegovini još uvijek se nude velike mogućnosti za strane investitore u raznim sektorima. Mnoge tvornice koje su za vrijeme Jugoslavije u Jugoistočnoj Europi važile za važne proizvođačke centre očekuju da ce se vrate na staze stare slave.
Iz grada Visokog, poznatom po proizvodnji tekstila, poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, grupa biznismena u društvu bivše ministrice finansija ZEDO kantona Amrom Babić posjetila je Tursku, objašnjavajući kako je za pokretanje velikih praznih fabrika potreban svježi novac kojeg nema, i kako ova regija za turske investitore može biti vrata prema Europi.
Babić: „Na području grada Visokog radne snage ima i prilično je jeftina u odnosu na Evropu. S ostalim zemljama Europske Unije postoji sporazum o slobodnoj trgovini. Visoko ima Slobodnu zonu koja se nalazi u središnjem dijelu zemlje. Turski investitori ukoliko presele svoje proizvodne pogone u Visoko bit će u mogućnosti da svoje proizvode, bez plaćanja dodatne carine, izvoze u Europu”.
U Visokom, gradu koji je veoma blizu glavnog grada Sarajeva,neke od velikih automobilskih tvrtki kao sto su Volkswagen i Renault već se bave proizvodnjom sjedišta i drugih dijelova za automobile. U Bosni, gdje je nezaposlenost preko 40 posto, minimalna plaća, uključujući sve poreze, iznosi oko 350 eura.
Zajedno možemo proizvesti sjemena povrća
Nermin Kadrić ispred BIOS firme koja posluje u sektoru poljoprivrede tvrdi da se sjemena povrća uvoze iz Izraela, Holandije i Francuske. U isto vrijeme gospodin Kadrić, koji je i profesor menadžmenta, ističe: „Zadnjih deset godina u Turskoj proizvodnja sjemena povrća se poprilično razvila. Mi želimo da sjemena uvozimo iz Turske. A nudimo i da zajedno proizvodimo i povrće i sjemena. Naš jedini nedostatak je tehnologija”.
Vispak,firma iz prehrambenog sektora koja je prije rata zapošljavala oko 2000 radnika po riječima sadašnjeg direktora firme Mugdina Imamovića danas upošljava oko 300 uposlenika. Imamović: „Iako je radna snaga veoma jeftina radnici su visoko kvalificirani. Radnici koji su godinama radili u fabrikama za tekstil i kožu danas rade u potpuno različitim sektorima. Ukoliko dođe do ponovnog rada ovih fabrika neće biti problema sto se tiče radne snage.”
Bilalović Senad je odgovoran za izvoz u KTK-u, fabrici koja je u prijeratnom perioduvažila za jednu od najvećih proizvođača kože u Jugoistočnoj Europi. On je istaknuo drugačiju priliku za investitore iz Turske. „U sektoru kožarstva polugotovi proizvodi koji bi sedovršili u postrojenjima u Visokom i tako izlazili na tržište Europske Unije iSAD-a,sa staništa poreza, zbog povoljnosti slobodne trgovineomogućujubolje prilike za investitore nego što su u Turskoj.”
Senad ističe:„Mi oko 10 posto naših proizvoda izvozimo u Ameriku, tu ima potražnje ali nam jeproizvodnja ograničena. Ukoliko se polugotovi proizvodi iz Turske dovršavaju u Visokom svi ćemo imati koristi od pogodnosti koje možemo koristiti.”
Država je do sada u zadnjih deset godina izgradila samo 40kilometara autoputa.Biznismeni iz Bosne žele da prenesu iskustvo Turske u sektoru građevinarstva u Bosnu koja zahtjeva velike infrastrukturne investicije.
Tekst je preveo Edin /Meho/ Dedić.