Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete; lat. ollemnitas Omnium anctorum) svetkovina je u katoličkoj crkvi, i njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu, a slavi se 1.11. Spomen mučenika, zajednički različitim crkvama, počeo se slaviti od 4.stoljeća.
Na dan Svih svetih služe se svete mise u crkvama i na grobljima. Tradicionalno se na grobljima polažu vijenci i pale svijeće.
Tako je danas bilo i na Gradskom groblju u Visokom gdje su se vjernici katoličke vjeroispovijesti posebno prisjetili i u duhu povezali sa svojim pokojnicima. Molitvu je obavio fra Josip Ikić, gvardijan Franjevačkog samostana.
Kršćani Istoka slavili su od 4. stoljeća spomen svih svetih mučenika 13. svibnja ili u nedjelju nakon Duhova. Rimski car darovao je papi Bonifaciju IV. (608-615) velebnu građevinu rimskog Panteona, koji već sto godina nije služio kao poganski hram. Papa je 13. svibnja 609. dao na 28 kola prenijeti kosti mučenika iz katakombi, sahraniti ih u Panteonu i posvetio je tu građevinu u crkvu svih svetih mučenika. Kroz sto godina razvilo se štovanje svetaca koji nisu mučenici, pa je papa Grgur III. (731-741) u bazilici sv. Petra na vatikanskom brežuljku dao sagraditi kapelu svih svetih. U njoj su se slavili svi sveti l. studenoga.
Papa Grgur IV. (828-844) odredio je da se u cijeloj Crkvi slavi jedan spomen svih svetih, i to 1. studenoga. Povjesničari kažu da je jedan od razloga za taj datum (a ne 13. svibnja) bolja mogućnost ishrane hodočasnika koji su dolazili u Rim.
U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.«