U okviru dnevnog reda za narednu Sjednicu OV Visoko kao tačka pod rednim brojem devet ponuđena nam je Odluka o osnivanju Zdravstvenog savjeta općine Visoko. Za osnivanje Zdravstvenog savjeta predlagač uporište, ili kako stoji u obrazloženju za ovu Odluku, pravni osnov, nalazi u članu 14. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Službene novine F BiH broj 46/10), a taj Zakon je iz augusta 2010. godine i u cijeloj Odluci se drži isključivo tog Zakona.
Predlagač ne zna ili zna da se materija Zdravstvenih savjetava prije svega zasniva na Zakonu o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata (Službene novine F BiH broj 40/10) od 8 jula 2010. godine. Zdravstveni savjeti se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti pominju samo u članu 14., dok se u Zakonu o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata obrađuje u posebnom poglavlju Zakona – ZDRAVSTVENI SAVJETI U JEDINICI LOKALNE SAMOUPRAVE I MINISTARSTVIMA i to u članovima od 65. do 75. Zakona.
Dakle, i prije donošenja Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a zbog značaja regulisanja smatralo se da treba posebnim Zakonom regulisati prava, obaveze i odgovornosti pacijenata i Zakonom urediti pitanje Zdravstvenog savjeta jer to i jeste Zakon čiju primjenu i provođenje oni prvenstveno prate jer je u njemu obuhvaćeno sve što se odnosi prava, obaveze i odgovornosti pacijenata.
Prije predmeta Zakona navedimo da je članom 64. Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata regulisano „Zdravstvene ustanove i privatne prakse obavezne su jednom u šest mjeseci DOSTAVLJATI nadležnom zdravstvenom savjetu lokalne samouprave, izvještaj o zaprimljenim i riješenim prigovorima pacijenata, uključujući i uvezivanje podataka o prigovorima sa podacima o incidentima i sudskim postupcima.
Navodimo i šta je to predmet ovog Zakona:
– prava pacijenata,
– pravo na dostupnost zdravstvene zaštite,
– pravo na informacije,
– pravo na obavještenje i na učestvovanje u postupku liječenja,
– odbijanje prijema obavještenja,
– pravo na slobodan izbor,
– pravo na samoodlučivanje i pristanak,
– zaštita pacijenta koji nije sposoban dati pristanak,
– pravo na povljerljivost informacija i privatnost,
– pravo na tajnost podataka,
– pravo na lično dostojanstvo,
– pravo na sprečavanje i olakšavanje patnji i bola,
– pravo na poštivanje pacijentovog vremena, itd.
Dakle, koliko je to važna materija za lokalnu zajednicu u članu 66. stav 2. Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata je regulisano, a što je kasnije potvrđeno i članom 14. Zakona o zdravstvemoj zaštiti, da će se bliže određenje o broju i sastavu članova Zdravstvenog savjeta, ali i mandat, način izbora, kao i način finsiranja Zdravstvenog savjeta regulisati Statutom općine kao najvažnijim aktom.
Zašto se onda u preambuli Odluke ne navodi ovaj Zakon, a što bi moralo biti učinjeno?
Zato što u Zakonu o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata u članu 79. jasno stpoji: “Općinski načelnik će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona imenovati Zdravstveni savjet”.
Dakle, od jula 2010. godine, u daljem roku od šest mjeseci, odnosno do kraja januara 2011. godine bilo je potrebno učiniti, a to nije učinjeno:
Prvo izmjeniti i dopuniti Statut!
Potom bi se mogla donijeti Odluka o osnivanju Zdravstvenog savjeta. Ali ova Odluka nije nužna i predstavljala bi samo puko gubljenje vremena – jasno ako je izmjenjen i dopunjen Statut i ako su regulisana sva pitanja (broj i sastav, mandat, način izbora i način finsiranja Zdravstvenog savjeta).
Dakle bez ikakvih Odluka, nakon izmjene i dopune Statuta odmah bi se mogao raspisati Javni poziv za članove Savjeta iz okvira kategorija čiji članovi ulaze u Zdravstveni savjet, potom izvršiti izbor i konačno imenovati Zdravstveni savjet.
Na dan održavanja 4.sjednice OV Visoko (02.03.2013.godine) zakonodavna vlast “s repa” i nakaradno želi da reguliše ovu materiju i to sa zakašnjenjem od 24 mjeseca!?
Podsjećamo, po redu stvari, prvo se morao izmjeniti Statut. Pravdanja iz obrazloženja predložene Odluke da će se to učiniti kada se budu vršile “veće izmjene i dopune Statuta” ne stoje. Jedno su izmjene i dopune i one mogu biti i za jedan član, za jedan zarez ili riječ, ako je to višim aktom predviđeno, a sasvim nešto drugo „Prečišćavanje kad se nakupi”. Pa OV Visoko i sada radi po prečišćenom tekstu Statuta iz 2011. godine koji je „prečišćavan“ baš kada je trebalo u Statut ugraditi odredbe koje se tiću Zdravstvenog savjeta. Dakle, moglo se i, prije svega, moralo se, uvrstiti ovo pitanje u „prečišćeni“ Statut.
Ne objavljuju se propisi „reda-radi“ nego da svi znaju da su doneseni, javno objavljeni i da po istim trebaju svi postupati (predviđene su sankcije koje izgleda vrijede samo za „fukaru“). Svi drugi će se sakriti od sankcija pa i ovakvim Odlukama.
Ovako je jasno da neko, a mora se znati ko, nije postupio po zakonu.
Dakle, kada i ako se bude radila ova Odluka ona se kao i izmjene Statuta mora raditi po oba zakona:
- ZAKONU O PRAVIMA, OBAVEZAMA I ODGOVORNOSTIMA PACIJENATA (Službene novine FBIH broj 40/10),
- ZAKONU O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI (Službene novine F BiH broj 46/10).
Jedno bez drugog ne može.
Naime, kada se uređuje pitanje imenovanja Zdravstvenog savjeta, a koje je pravo dato općinskom načelniku a pošto nigdje nije ni spomenut Zakon o pravima, obavezama i odgovornosima pacijenata onaj ko je pravio Odluku i ne zna (ili zna a želi da mi to ne znamo) da se imenovanje vrši na osnovu JAVNOG POZIVA. Pošto Odluku ne zasniva na Zakonu o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata predlagač pri imenovanju neće ni spomenuti JAVNI POZIV (pod pretpostavkom da niko ne čita „Službene novine“) niti će kategorije koje su predviđene da daju predstavnike u Savjet znati da mogu predložiti svoje predstavnike.
U tom slučaju će načelnica moći imenovati savjet kako ona želi.
Nije dovoljno samo reći: Savjet broji deset članova i prepisati kategorije koje daju članove i to sve kategorije u množini (predstavnici) bez utvrđivanja iz koje kategorije se imenuje koliko predstavnika. Bez izmjena Statuta i jasnog određenja o broju članova iz reda kategorija koje su Zakonom predviđene. U Zakonu o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata u članu 66. stav 1.jasno stoji: Na nivou lokalne samouprave osniva se Zdravstveni savjet koji broji najmanje osam članova iz reda zdravstvenih i nezdravstvenih struka.
Dakle, Statutom se mora regulisati:
Zašto baš deset?
Zašto nije osam?
Zašto nije dvanaest?
Zašto nije neki drugi broj koji bi omogućio da budu svi zastupljeni što opet predviđaju oba pomenuta zakona?
U trenutnoj situaciji Općina može dati 3 člama. a svih ostalih 7 kategorija po 1 člana u situaciji kada Savjet broji 10 članova.
Da je formiran u zakonom propisanom roku Zdravstveni savjet bi vjerovatno spriječio sav cirkus koji traje nekoliko mjeseci oko ponovnog raspoređivanja pacijenata na timove porodične medicine.
Naime, sada ponovno preraspoređeni pacijenti lutaju od doktora do doktora, traže gdje su im zdravstveni kartoni, ponovno nekoga upoznaju sa svojim zdravstvenim stanjem, od čega sve boluju, koja im terapija odgovara. Hipotetički gledano, možda ženama ne odgovara ljekar porodične medicine muškarac jer im je ranije porodični ljekar bila žena. Da je bio ovaj Zdravstveni savjet ne bilo bilo potrebno da zbog nakaradnog tumačenja Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata u pogledu teritorijalnog rasporeda pacijenata pišu zahtjevi za promjenu ljekara, ljekari kod kojih je neko preraspoređen od strane Doma zdravlja (dakle bez prava na izbor ljekara što je samim tim poništavanje ranije stečenih prava a potvrđeno Zakonom o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata) se smatraju manje vrijednim i povrijeđenim bez ikakve potrebe i krivice, jer se pacijenti žele liječiti kod nekoga kod koga su se liječili godinama, unosi se „zla krv“ među ljekare, pacijente „gledaju poprijeko“ a zanemaruje se da se radi o njihovom elementarnom građanskom pravu.
Da se vratim na Odluku.
Nije valjda neko u Općini pravio ovu Odluku, a da nije bio uključen neko iz Doma zdravlja Visoko!? Ako nije bio niko uključen, onda je to, najblaže rečeno, neozbiljno. Jer oni u Domu zdravlja dobro znaju za Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata.
Preporuka vijećnicima koji ne čitaju vijećničke materijale ili ih čitaju ali ne razumiju:
Vi na narednoj sjednici OV Visoko ne možete govoriti o ovoj materiji ili ako vam je lakše tačci broj devet.
Vi možete samo pokrenuti postupak izmjena i dopuna Statuta i predložiti tekst izmjena i dopuna i provesti proceduru izmjena i dopuna.
Pri tome možete utvrditi ko nije izvršio obavezu iz Zakona o pravima, obavezama i odgovorima pacijenata i nije iskoristio prethodno „prečišćavanje“ Statuta .
To je jedini ispravan put kojim se možete trenutno kretati po pitanju imenovanja Zdravstvenog savjeta, jako ozbiljne temetike za sve stanovnike općine Visoko. Svaki drugi put i ovaj koji vam predlažu u tačci broj devet, a nadamo se da to nisi pravnici, je pogrešan.
U ovoj formi to pojednostavljeno izgleda otprilike ovako: Kao kada da bi mi donijeli neko riješenje kako mi to hoćemo, bez uporišta u Statut, a da onda kažemo: “Mi ćemo ovo pitanje regulisati Statutom i to kada bude nekih većih izmjena i dopuna“. Ili recimo da neko bude osuđen i kažnjen za nešto, a da nema Zakona koji bi se onda naknadno poslije kažnjavanja donio.
Prije svega birali smo vas da poštujete Zakone. Neozbiljno je ako u ovoj vlasti nema pravnog znanja za ove elementarne stvari pa se i tijelima Općine i vama vijećnicima serviraju nakaradne odluke, a sve u cilju sakrivanja, jasno ćemo reći nečijeg neznanja i nerada.
Ako se Zdravstvenim savjetom samo formalno, a ne i suštinski žele opravdati nezarađene plate u Općinskoj administraciji onda ova tačka devet ima smisla.
Zašto se u Odlukama svjesno izbjegava Javni poziv za predlaganje članova Zdravstvenog savjeta?
Možda neko želi formirati svoj privatni Zdravstveni savjet po uzoru na već privatne stranke, javna preduzeća, javne ustanove …?
Kakva je uloga Doma zdravlja Visoko i interes da dvije godine ne postoji ovaj Zdravstveni savjet čiji bi rad Dom zdravlja morao uvažavati jer se upravo kroz taj Savjet ostvaruje društvena briga za zdravlje istih onih birača koji su vas izabrali u OV Visoko? Zdravstvenim savjetom se ostvaruje i ocjenjivanje rada zdravstvenih ustanova te kvalitet zdravstvenih usluga na nivou Općine Visoko.
Ili je ustvari na otvorenoj sceni aktuelan javašluk Općine Visoko zbog kojeg je, pored ostalog, potrebno “govnjivom motkom” rastjerati sve nesposobne službenike i namještenike. Na ovaj način će se stranački podobnim pojedincima koji nisu uspjeli direktnim izbornim rezultatom obezbjediti politički angažman u Upravnim odborima i sličnim Savjetima.