U vremenu kada mnogi negiraju bosansku državnost, kada neki čak je i ruše, kada je osporavaju na sve moguće načine, kada o kulturno-historijskom blagu niko ne vodi računa, kada sve simbole dugovjekovne državnosti Bosne i Hercegovine skrivaju, uništavaju ili ne vode brigu o istim. Potaknut željom za vraćanjem Bosni njenih vrijednih kulturno-historijskih simbola i vrijednosti, kao i pokušaja umanjenja značaja BiH od strane čak i EU institucija. Podnio sam INICIJATIVU PS BiH da se na 46. Sjednici ZD PS BiH uvrsti tačka dnevnog reda, Inicijativa prema VM za pokretanje postupka povrata dokumenta POVELJA KULINA BANA Povelja je napisana 29.8.1189. godine i predstavlja trgovački ugovor između Bosne i Dubrovnika, te se kao takva smatra “Rodnim listom” BiH.
Ovim ugovorom ban Kulin obećava knezu Krvašu i svim Dubrovčanima punu slobodu kretanja i trgovanja širom njegove zemlje. To je dvojezičan dokument, pisan na dva jezika: latinskom i starobosanskom. Pisana je bosančicom. Povelja Kulina bana je prvi diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, i kao takav zaslužuje pažnju kako jezikoslovaca, tako i historičara. Njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju je nemjerljiva. To je prvi dokument (za koji se zna) napisan od strane jednog bosanskog vladara, vladaru, tj. knezu, druge države.
Povelja ukazuje i na dobru organiziranost i uređenost zemlje u tom momentu, jer se iz nje vidi da Bosna ima svog vladara, državnu teritoriju, da vladar raspolaže svojom kancelarijom… Povelja Kulina bana je jedan od rijetkih naših pisanih spomenika koji je stigao do nas u pisanom stanju; jedan od rijetkih spomenika iz tih dalekih vremena koji nosi obilježja narodnih govora; pisani spomenik o kome imamo dosta podataka: zna se kada je, za koga je pisan i ko ga je pisao. Vrijeme nastanka Kulinove povelje, dakle početak 12. vijeka, veoma je značajno za naš jezik, jer se tada vrše mnoge promjene u fonetici, na čiju analizu je i stavljen poseban akcenat, a što je značajno za razvoj našeg jezika od iskona do danas. Povelja Kulina bana je najstarija bosanska isprava sa našeg tla, pisana bosanskim narodnim jezikom. Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni i očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskog bana Kulina i jedan od najstarijih državnih dokumenata kod svih južnoslovenskih naroda i država.
Proučavanje Povelje iznudilo je i enigmatično pitanje originalnosti sačuvanih primjeraka. Povelja je sačuvana u tri primjerka. Danas se dva nalaze u Dubrovačkom arhivu, a jedan u Sankt Peterburgu (Petrograd, Lenjingrad, Rusija). Pokušaj da se odredi odnos među tri očuvana primjerka Povelje Kulina bana doveo je u struci do formulacija original, stariji i mlađi prepis. Proučavanja Povelje rezultirala su stanovištem da je samo jedan od tri primjerka original, a da su druga dva prepisi, Povelja je nestala 1830. Godine iz Dubrovačkog arhiva…i sada se nalazi u Rusiji.!