Nakon ambiciozno najavljene “reforme javnog sektora” u Visokom od strane SDA uz podršku SBiH i izglasavanja u OV Visoko otvorila su se mnoga pitanja koja prate dokument koji smo ranije objavili i čiji sadržaj predviđa prestruktuiranje nekih javnih preduzeća i ustanova te formiranje jednog potpuno novog Javnog preduzeća koje bi pojednostavljeno rečeno bilo “kapa” svim ostalim javnim preduzećima. Nešto kao nekadašnji SIZ. Uz taj neki novi SIZ naravno da je najinteresantnije to što će se ovom referomom (ako ona uspije) otvoriti nova radna mjesta, kako poptuno nova, tako i ona koja će nastati otpuštanjem, smjenjivanjem ili uklanjanjem stranački nepodobnih kadrova, te će tako stranka na vlasti ispuniti obećanja data prije izbora “daj mi glas – zaposlit ću te”. Sad to malo teže ide, a najbolji dokaz je i lik i djelo Adema Hindije kao kandidata sa liste SDA Visoko, koji je sa dvadesetog mjesta na listi izborio ulazak u vijeće sa osvojenih 787 glasova da bi se kasnije odrekao svog mandata zbog viših interesa u nadi da će kao kontrauslugu dobiti zaposlenje, koje eto još uvijek čeka.
Kako saznaje Visoko.co.ba, istina još uvijek nezvanično, u jednoj od kombinacija kao neko buduće sjedište tog novog javnog preduzeća navodi se zgrada nekadašnje pošte u Visokom, danas upravna zgrada KTK Visoko u kojoj se nalazi kancelarija direktora i sindikat. Sindikat je nedavno ostao i bez ključeva svoje kancelarije što dodatno ide u prilog ovoj informaciji. Opet nezvanično navodi se da bi i funkcija nekog budućeg direktora tog preduzeća mogla pripasti onome ko je u ime koalicionog partnera donio prevagu u Općinskom vijeću poznatiju kao “12+2”. Zbog neregulisanih i na vrijeme provedenih pravnih stvari oko imovine KTK, ova firma bi mogla izgubiti pomenutu zgradu iz razloga što je ona pripala KTK-u onda kada se gradila nova i sadašnja pošta u Visokom za koju je tadašnji direktor Mulo Hodžić izdvojio određena sredstva i kao “kompezaciju” za uslugu dobio zgradu stare pošte koja, kako sada stvari stoje, u papirima i ne pripada KTK-u.
Nije ovo prvi slučaj da zbog (ne)namjerne nemarnosti onih koji su trebali voditi računa o tome KTK dolazi u situaciju da gubi svoje nekretnine, od ranije su poznati slučajevi u Srbiji, Hrvatskoj pa i u Visokom posljednji slučaj zvani “Prijeko”. Zbog loše vođene evidencije te nekretnine su izgubljene u pravnoj stvari, dok se u nekim slučajevima, tamo gdje je pronađena dokumentacija, ipak uspjelo dokazati vlasništvo.
U svakom slučaju lokacija je zlata vrijedna i kao takva odličan je plijen lovcima na nekretnine koji od ranije poznaju doktrinu i metode kako državno i društveno pretvoriti u svoje dok preostalih 575 uposlenika od čijih se plata gradio KTK bez primanja i bilo kakve egzistencije pitaju se da li će imati sutra šta da jedu.