Nažalost, građani Bosne i Hercegovine ovih dana proživljavaju težak scenarij na koji je još prije mnogo godina ukazivao nekadašnji dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, akademik Sulejman Redžić, te osjećaju posljedice globalnog zatopljavanja od kojih je najočitija enormno povećana količina vodenih taloga koju prati smanjenje broja dana u kojima kiša pada. O posljedicama ne moramo pričati. Nažalost, imali smo to i prije dvije ili tri godine, također, u mnogo blažem obliku. Kako bilo, ovom prilikom svojim istupom ne želim poremetiti sva ova dešavanja, mada će biti lokalnih dušebrižnika koji će jedva dočekati da ga zloupotrijebljavaju zarad nekih interesa. Stoga, u sjeni ovih nemilih događanja koja su pogodila našu zemlju i našu općinu, želim ukazati na paralelna dešavanja za koja postoji opravdana bojazan da bi mogla proći u sjeni ovih teških događanja koja su nas zadesila. Radi se o predmetu realizacije projekta izgradnje centra za selekciju komunalnog otpada sa pratećim sadržajem o kojem se obavještava Nadzorni odbor JKP “Visoko“ d.o.o. Visoko. Bolji poznavaoci Strategije upravljanja čvrstim otpadom u BiH znaju da je temeljem člana 55. Zakona o upravljanju otpadom federalna ministrica Branka Đurić donijela Rješenje kojim se nalaže zatvaranje deponije komunalnog otpada “Očazi“ sukladno isteklom roku propisanom zakonom, kao i da se nalaže vlasniku ili operateru deponije, u ovom slučaju Općini Visoko i JKP “Visoko“ da izradi plan prilagođavanja upravljanja otpadom za komunalnu deponiju u Očazima, te plan rehabilitacije za zatvaranje ove deponije kako bi se smanjili uticaji na okoliš, te zdravlje i sigurnost ljudi. Do 1. marta 2014. godine operator je bio dužan u vezi sa ovim izraditi Studiju uticaja na okoliš i pribaviti Okolinsku dozvolu za zatvaranje deponije.
Ovo Rješenje doneseno je i uz obrazloženje po kojem se nakon rekultivacije i rehabilitacije deponija “Očazi“ pretvara i transformiše u sastavni dio regionalnog centra za upravljanje otpadom, a sukladno projektu potrebno je na lokaciji bivše deponije izgraditi infrastrukturu za uspostavu reciklažnog prostora koji ima: sortirnicu za razdvajanje korisnog otpada po vrstama, skladišta raznih vrsta otpada i transfer stanicu za odvoz preostalog, nekorisnog otpada za konačno deponiranje na regionalnu deponiju “Mošćanica“ u Zenici. U predmetu koji je Općina Visoko dostavila Nadzornom odboru JKP “Visoko“ traži se da ovaj upravljački organ u najkraćem mogućem vremenu razmotri donošenje odluke o pristupanju JKP “Visoko“ projektu “Centar za selekciju komunalnog otpada sa pratećim sadržajem“ i kreditnom zaduženju ovog preduzeća u iznosu od 1,5 miliona maraka za koji će garant biti Općina Visoko kako bi za sjednicu Općinskog vijeća Visoko bili pripremljeni potrebni materijali u vezi sa njegovom daljnom implementacijom. Prema ovom Predmetu, na osnovu plana prilagođavanja upravljanja otpadom za deponiju komunalnog otpada općine Visoko konzorcij kojeg čine “Saraj inženjering“ d.o.o. Sarajevo i “Enova“ d.o.o. Sarajevo izradili su investiciono – tehničku dokumentaciju koja je u završnoj fazi i koja obuhvata izgradnju objekta sortirnice za miješani komunalni otpad kapaciteta 5t/dan, hale tipskog karaktera površine 864m2, kolske vage sa portirnicom površine 80m2, nadstrešnica za kontejnere, odnosno reciklažno dvorište površine 120 m2, te praonica točkova vozila površine 36m2 sve na lokalitetu JKP “Visoko“ d.o.o. Visoko, a čija je izgradnja planirana na parcelama označenim kao k.č. broj 588/2, 589 i 590 u K.O. u Ozrakovićima za koju je potrebna saglasnost ovog preduzeća, u prilogu koji je sastavni dio ovog Predmeta vidi se da bi postrojenje za reciklažu radio Tehnix d.o.o. Sarajevo. Podsjetit ću da je Općina Visoko na sjednici Općinskog Vijeća u maju 2013. godine usvojila “Informaciju o stanju ekologije i životne sredine“ prema kojoj je pristupila izradi Plana prilagođavanja upravljanja otpadom za deponiju komunalnog otpada općine Visoko, te isti dostavila Federalnom ministarstvu okoliša i turizma na odobravanje u skladu sa planiranim ciljevima i u skladu sa članom 1. Pravilnika o sadržaju Plana prilagođavanja upravljanja otpadom za postojeća postrojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje poduzima nadležni organ (Sl. novine Federacije BiH, br. 9/05.) kao i članom 55. Zakona o upravljanju otpadom („Sl. novine Federacije BiH“, broj 33/03 i 72/09).
U ovoj Informaciji dat je opis mjera prilagođavanja za sanaciju deponije “Očazi“ uz izgradnju potrebnih objekata i to između ostalog i sortirnice kao i pretovarne transfer stanice na lokaciji deponije “Očazi“. Idejni projekat sanacije općinske deponije Općine Visoko čiji je ukupni obuhvat nakon sanacije 75.000 m2 predlaže “Saraj inženjering“ d.o.o. Sarajevo i on je sastavni dio spomenute Informacije o stanju ekologije općine Visoko iz 2013. godine. Deponija otpada “Očazi“ nije definisana postojećim Prostornim planom kao deponija komunalnog otpada, niti je kao takva predviđena Prostornim planom. Za deponiju nije izrađena nikakva tehnička dokumentacija, tako da ona nema lokacijsku, građevinsku, vodoprivrednu niti upotrebnu dozvolu. Osim toga, ovo je prostor koji je podložan površinskim i podzemnim vodama i vjerovatnoća je da je prostor deponije u vezi sa riječnim koritom rijeke Bosne. Na osnovu indikatorskih vrijednosti biljnih vrsta kroz fitocenološku pripadnost dato područje karakteriše stalno prisutna i visoka vlažnost zemljišta, visoka vlažnost vazduha, narušena struktura pojedinih zajednica, kroz ulazak vrsta tercijarne vegetacije ili kroz pojavu zajednica tercijarne vegetacije. Međutim, i pored toga, procjenjujući faktore abiotičke komponente na ovom prostoru još uvijek postoje mogućnosti za restauraciju i rehabilitaciju zajednica, odnosno cijelih ekosistema. Ovakav zaključak se nameće i kroz prisustvo pojedinih biljnih vrsta, tipičnih indikatora higrofilne i hidrofilne vegetacije na staništima koja nisu u datoj mjeri opterećena antropogenim uticajima. Prema tome, na lokalitetu Očazi postoje svi uslovi za njegovu rekultivaciju i rehabilitaciju. Postavlja se pitanje, zašto Općina Visoko, i da li Općina Visoko odustaje od rekultivacije i rehabilitacije deponije “Očazi“? Znači li to da Općina Visoko nije dobila potrebnu Okolinsku dozvolu kojim se odobrava adekvatan Plan prilagođavanja deponije “Očazi“na okolišno prihvatljiv način u skladu sa odgovarajućim standardima i projektiranim tehničkim rješenjima, niti je o tome ikada sprovedena javna rasprava u postupku dobijanja Okolinske dozvole? Postavlja se pitanje da li je projekat izgradnje “Centra za selekciju komunalnog otpada sa pratećim sadržajem“ trenutno u skladu sa Planom prilagođavanja upravljanja otpadom za deponiju komunalnog otpada “Očazi“ jer predviđa njegovu izgradnju na lokaciji koja nije u skladu sa Rješenjem Federalnog ministarstva okoliša i turizma Sarajevo od 4. marta 2013. godine kojim su se stekli zakonom propisani uvjeti za izdavanje rješenja o zatvaranju ove deponije? Pitanja zaštite okoliša ostvaruju se putem učešća svih zainteresiranih građana tako da svaki pojedinac i organizacija moraju imati odgovarajući pristup informacijama koje se odnose na okoliš, a kojim raspolažu organi uprave, uključujući i informacije o opasnim materijama i djelatnostima u njihovim zajednicama kao i mogućnost učešća u donošenju odluka. Također, organi koji donose propise i tijela nadležna za zaštitu okoliša su dužni pomagati i razvijati svijest javnosti, kao i podsticati učešće u odlučivanju, omogućujući dostupnost informacija široj javnosti. Javnost ima pravo učestvovati u postupcima koji se vode na zahtjev operatera i investitora u skladu sa ovim Zakonom ili drugim propisima.
Ovo su pitanja koja se posebno tiču stanovnika naselja Gornje Moštre i Zimča koja se nalaze u neposrednoj blizini ove deponije. Posjednik otpada dužan je poduzeti odgovarajuće mjere upravljanja otpadom i druge mjere zbrinjavanja otpada koje su propisane “Zakonom o upravljanju otpadom Federacije BiH“ čiji krajnji cilj u ovom slučaju je zatvaranje deponije komunalnog otpada “Očazi“ na okolišno prihvatljiv način. Podsjetit ću također da je JKP “Visočica“, a sada JKP “Visoko“ u oktobru 2005. godine uradila Strategiju odlaganja komunalnog otpada na području općine Visoko prema kojoj bi prema već postojećoj dokumentaciji izgradnja i opremanje sanitarne deponije u Visokom koštalo oko 3,5 miliona konvertibilnih maraka. Mjere osnovne površine ove deponije planirane su sa oko 38.500 m2. Kada je riječ o sredstvima potrebnim za realizaciju projekta “Centar za selekciju komunalnog otpada sa pratećim sadržajem, ukupna vrijednost projekta je oko 2,1 milion konvertibilnih maraka. Zbog svega navedenog neophodno je da Nadzorni odbor JKP “Visoko“ preispita zakonske i sve druge mogućnosti koje bi mogle uticati na donošenje odluke o pristupanju projektu “Centar za selekciju komunalnog otpada sa pratećim sadržajem“ na lokaciji u Ozrakovićima za koju je potrebna njegova saglasnost, a koja bi istovremeno mogla značiti i izostanak bilo kakvih aktivnosti na prostoru deponije u Očazima (rehabilitacija, rekultivacija, izgradnja određenih sadržaja koji ne uključuju izgradnju sastavnih dijelova regionalnog centra) što stanovnici ovog područja nakon višedecenijskog odlaganja otpada na istu nisu zaslužili, baš kao što niko od nas ne zaslužuje da se prostor ove neuslovne i nezakonite deponije konačno ne privede krajnjoj namjeni i zatvori. Ako ćemo kreditnim zaduženjima ulagati u okolinsku infrastrukturu neka onda to budu barem realna i ostvariva rješenja koja bi pojeftinila konačnu cijenu odvoza otpada po jednom stanovniku naše općine, te tako omogućila i pokrivanje mnogo veće teritorije kada je u pitanju prikupljanje i odvoz otpada nego što je to trenutno. Prostor Zeničko-dobojskog kantona ima pravo na još jednu deponiju pored Mošćanice, samo je pitanje koje će se dvije susjedne općine prve odlučiti za jedan takav potez i izgraditi ekonomski održivu deponiju koja će sama sebe finansirati. Sve dok se to ne desi nije uopće upitno imamo li otpad, realno je da će on i dalje završavati svuda oko nas.