Srednjovjekovna država Bosna dala nam je dinastiju Kotromanića, dinastiju naših predaka, koji se pod naletom okupatora izgubiše sa ovoga svijeta. Izgubiše, ali ostadoše u knjigama, ostadoše u povijesti doboko urezanoj… koja na sreću istinskih Bošnjana, Bošnjaka, Bosanaca odolijeva raznih naletima vjetra…
Bosanska kraljica Katarina rođena 1424. kao kćerka Stjepana Vukčića Kosače, bosanskog velikaša i majke Jelene u Blagaju kod Mostara kao bogumilka.
Naslijedivši kralja Tvrtka II i dolaskom na vlast, Stjepan Tomaš 1443. uzima katoličku vjeru, odriče se dotadašnje svoje žene Vojače obične pučanke i uzima za ženu Katarinu koja udajom za bosanskog vladara uzima katoličanstvo za vjeru. Vjenčali su se 26.maja 1446. i tim činom Katarina postaje bosanska kraljica. Rodila je dvoje djece Sigismunda i Katarinu koje je naposlijetku zadesila teška sudbina, kao i kraljicu Katarinu.
Nakon smrti njenog muža bosanskog kralja Stjepana Tomaša 1461., na čelo Bosne dolazi njegov sin iz braka sa Vojačom, Stjepan Tomašević. Čim je proglašen za bosanskog kralja priznaje Katarinu za kraljicu majku.
U današnje vrijeme, ali više iz neznanja, kraljica Katarina se uglavnom spominje kao posljednja bosanska kraljica. Međutim, Katarina je bila kraljica majka, a posljednja bosanska kraljica je Mara, supruga posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.
Padom bosanskog kraljevstva u turske ruke, kada sultan Mehmed II pogubi u Jajcu posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, kraljica majka Katarina nalazila se u posjeti Kozogradu kod Fojnice. U to vrijeme, njenu djecu Sigismunda i Katarinu na bosanskom dvoru zarobi sultanova vojska i odvede ih na sultanov dvor.
Tada počinje tragična sudbina bosanske kraljice Katarine.
Nikada više nije vidjela svoju djecu Sigismunda i Katarinu koje su naposlijetku Turci preveli na islam. Bosanska kraljica majka Katarina uspijeva iz Kozograda otići u Dubrovnik gdje je potražila zaštitu vladara Dubrovačke Republike. Zaštitu nije dobila, kao ni bosansko blago koje su bosanski kraljevi ostavili na čuvanje u dubrovačkim riznicama. Uvidjevši da nema podršku u Dubrovačkoj Republici, kraljica majka Katarina odlazi u Rim, odakle je više puta pisala turskom sutlanu pitajući za svog sina Sigismunda i svoju kćerku Katarinu. Sve je bilo uzalud, odgovor nikada nije dobila.
Bosanska kraljica majka Katarina je našla utočište u Rimu. Nikada nije zaboravila bosansko kraljevstvo i ostatak života je provela pokušavajući povratiti bosansko kraljevstvo. Nadajući se do posljednjeg dana svoga života da će ugledati svoju djecu i na neki način spasiti bosansko kraljevstvo od turskih ruku, kraljica Katarina je dostojanstveno nosila svoju tešku sudbinu.
Bosanska kraljica majka Katarina umire na svoj 54. rođendan.
U oporuci koju je sastavila netom prije smrti, bosanska kraljica majka Katarina ostavila je mač svoga supruga, pretposljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaša, svome sinu Sigismundu.
Bosanska kraljica Katarina ukopana je u bazilici Santa Maria Aracoeli u Rimu. Na nadgrobnoj ploči, podaci o kraljici Katarini bili su prvobitno napisani na bosančici. Promjenom mjesta u crkvi i nadgrobne ploče danas stoji natpis na latinskom jeziku.
„Catherine Reginae Bosnensi, Stephani Ducis San (c) ti Sabbae Sorori, Et genere Helene et Domo Principis, Stephani natae, Tomae Regis Bosnae Uxori. Quantum vixit annorum LIIII
Et odbormivit Romae Anno Domini, Et odbormivit Romae Anno Domini MCCCCLXXVIII
DIE XXV Octobris, Monumentum ipsius scriptis positum.“
„Katarini, bosanskoj kraljici, rođenoj od Stjepana, hercega Sv. Save, od roda Jelene i od kuće cara Stjepana, ženi bosanskog kralja Tomaša, koja je živjela 54 godine i preminula u Rimu, godine gospodnje 1478., 25. dana oktobra, postavljen je njezinim novcem spomenik.“
Svjesno ili nesvjesno promijenjen jezik, jedno je sigurno, kraljica Katarina je bosanska kraljica, iz srca Bosne koju je neizmjerno voljela, žena dostojna bosanskog kralja kojeg je duboko poštovala, kraljica koja se do kraja života borila za povrat bosanskog kraljevstva i majka koja je neprekidno tragala za svojom djecom. U znak žalosti za svojom kraljicom, žene Kraljeve Sutjeske, nedaleko od Bobovca, nekadašnjeg sjedišta bosanskog kraljevstva, i danas nose crne marame i ucrtane tačkice na rukama.
Na kraju, zapitamo se, da li će, ikada, u današnjoj Bosni zaživjeti taj dan da kosti bosanske kraljice Katarine budu utkane u utrobi bosanske zemlje.
Bosanska kraljica Katarina (25.10.1424 – 25.10.1478.)