U ovome gradu nalazi se 17 stranih kompanija koje zapošljavaju 25 posto ukupne aktivne radne snage i imaju udio oko 60 posto od ukupnog izvoza općine Tešanj.
Načelnik Općine Tešanj Suad Huskić nam je rekao da je po pokazateljima i statistikama život u Tešnju nešto bolji, nego u ostatku Bosne i Hercegovine zbog niže stope nezaposlenih građana, zbog prisutnosti većih investicija i stalnog porasta broja zaposlenih.
“Nije sve u statistici i mislim da su ljudi ovdje dobro organizovani i da imaju svoju nafaku. Želja za boljim životom u Tešnju i BiH je glavna karakteristika ljudi koji ovdje žive i koji svojom poduzetnošću i duhom pokazuju da ne čekaju da to neko drugi uradi za njih”, smatra načelnik Huskić.
Zaustaviti mlade da odlaze iz svoje zemlje
U ovoj općini se mnogo radi i na tome da se mladima pruži sve kako bi ostali u svojoj zemlji i koristili njene potencijale. Kako nam je kazao Suad Huskić, u šest proteklih godina je za stipendiranje izdvojeno 1.600.000 KM, a samo u ovoj akademskoj godini je dodijeljeno 314 stipendija.
“Pored toga, razvili smo jedan program za mlade koji smo nazvali ‘Poslovne ideje mladih’. Biramo najbolje poslovne ideje’, pozovemo privrednike da ocijenimo te ideje i dajemo im novčanu pomoć za realizaciju. Za četiri godine smo uspjeli zaposliti 35 mladih i registrovati 25 poslovnih subjekata. Oni su nastavili zapošljavati, tako da je na taj način ukupno zaposlene 44 osobe. Realizujemo i Sajam škola i fakulteta, dajemo podršku udruženjima građana, sportskim klubovima i slično. Sa udruženjima građana i učenicima realizujemo sakupljanje PET ambalaže, pa smo za tri godine sakupili dva miliona PET boca. Ta ambalaža je otkupljena, a mi smo finansijski to podržali istim iznosom. Kada oni sakupe tonu PET ambalaže, mi im dodamo novac za još tonu, a oni taj novac koriste za plaćanje ekskurzija, izlete, nagrade, ali nekad i nešto novca izdvojiti za potrebe škole”, ispričao je Huskić za Klix.ba.
Ono na što su Tešanjci posebno ponosni je voda. U Tešnju je zaposleno oko 150 osoba koji rade za pet koncesionara. Izvoz se radi širom svijeta, a proizvodi tešanjske Oaze se mogu naći i na policama supermarketa u SAD-u. Sa vodom Tešanj ima potencijal, ali je on ograničen sa količinom vode i ne postojanjem jednog jedinstvenog brenda.
“Pokušavali smo raditi na kreiranju sajma mineralnih voda i zdrave hrane, ali u tome nismo uspjeli. Nadamo se da hoćemo u budućnosti”, prokomentarisao je načelnik.
Fenomen zaposlenosti
Tešanj je 1991. godine imao 6.976 zaposlenih na prostoru općine koja je tada bila veća površinom i brojem stanovnika. Po statističkim podacima iz poreske uprave danas je to 10.050 zaposlenih osoba. Kako nam je rekao Suad Huskić, u posljednje četiri godine se bilježi stalni rast zaposlenih.
“Trenutno imamo prisutnih 17 investitora iz devet zemalja svijeta. Do sada se nije desilo da je ijedna firma koja je došla u Tešanj otišla odavde. U strukturi zaposlenih veliko prisustvo imamo u metalskoj industriji, proizvodnji dijelova za automobile, tekstilnoj industriji i naročito prehrambenoj industriji. U posljednje vrijeme, za četiri godine smo imali rast izvoza od 74 posto. Odavde se izvoze proizvodi u preko 60 zemalja svijeta i sad smo na preko 325 miliona KM izvoza. Ono što nas raduje je da u posljednje dvije godine imamo porast investicija i broja zaposlenih. Nastojimo podržavati takvu klimu i ambijent kroz gradnju poslovne infrastrukture, čak kroz model da nekome dodijelimo besplatno zemljište i oslobodimo plaćanje bilo kakvih taksi i naknada, samo ako će brzo otvoriti nova radna mjesta. Jedan od naših glavnih ciljeva je otvaranje novih radnih mjesta. U statistici prosječnih primanja, imamo niža primanja zbog procenta zaposlenosti i ljudi koji rade direktno u proizvodnji”.
Bogato kulturno-historijsko nasljeđe
Tešnjaci su ponosni i na kulturno nasljeđe, a tvrđava u Tešnju je ključno obilježje ovog prostora, a i nalazi se u grbu Općine Tešanj. Ljudi je zovu Gradina, kao augmentativ, jer im je značajna. Posljednjih godina se ulagalo u obnovu kulturno-historijskog nasljeđa, Eminagića konaka, Tvrđave sa Sahat-kulom i Ferhat-begove džamije, a sve su to nacionalni spomenici.
“Objektivno, Tešanj nema snažnu tradiciju bavljenja turizmom, više smo bili orijentirani u zanatstvo i u neke druge grane, ali obnovom ovih spomenika stječemo uslove za takvo nešto. Važno je još završiti projekat obnove hotela i glavne ulice u Tešnju. S obzirom na blizinu Teslića koji ima zdravstveno-turistički centar sa preko 2.000 ležaja i da je blizu M-17, čvorište kojim dnevno prođe 20.000 automobila, smatramo da će to biti važan segment za razvoj turizma. Svake godine je broj turista koji dolaze u Tešanj povećan, to nam je važno”, kazao je načelnik Općine Tešanj.
Ono što Tešnju najviše treba je politička i ekonomska stabilnost BiH, jer na mnogim mjestima i područjima ova općina doživljava svojevrsna ograničenja u razvoju. U poreskom sistemu se ne prepoznaju progresivna područja, da bi se novac vraćao na ta područja. Često se desi da se raspored sredstava prikupljenih od poreza vrši isključivo na političkoj osnovi, a ne po činjenici gdje se više proizvodi da je potrebno i više investirati. Važna je i stabilnost javnih finansija, jer se budžetska kriza Federacije i Kantona prenosi na općine.
U općini Tešanj se redovno isplaćuju sve obaveze i nemaju niti jednu marku kredita, ali ono što ih opterećuje je poslovanje Federacije i kantona. Prvo se vraćaju krediti Federacije, pa se onda sredstva raspoređuju prema općinama.
Klix.ba/Visoko.co.ba