Hrvatski građani srednje i starije generacije, a još više njihovi vršnjaci iz Bosne i Hercegovine, skloni su romantizirati državu u kojoj su odrasli. I dok prvi žale za izgubljenim vrijednostima socijalističkog sustava, drugi će otvoreno reći da su pravi jugonostalgičari; pogotovo kada se radi o socijalnoj sigurnosti.
Upravo je to vrlo grub zaključak istraživanja Je li nam nekad bilo bolje u kojem je portal MojeVrijeme.hr 2015. godine anonimno ispitao preko 2200 osoba. Između njih je izdvojeno više od 1700 građana Hrvatske i BiH starijih od 45 godina, a njihovi stavovi o životu u SFRJ uobličeni su u ovaj izvještaj sa zasebnim podacima za svaku državu. Razlog je taj što upravo oni imaju iskustvo potpunog odrastanja i života u bivšem sistemu.
BiH: Jugonostalgija “na najjače”
Baš kao i u Hrvatskoj i građani BiH stariji od 45 godina iskazuju jake, mahom pozitivne stavove i osjećaje spram nekadašnje zajedničke države; samo još u većoj mjeri. Tako bi, u slučaju blagostanja, čak 61 posto ispitanih moglo ponovno živjeti u jednopartijskom sustavu, dok bi 26 posto ispitanih pristalo na takvo političko uređenje, ali ovisno o stranci koja bi državu vodila. To je zbirno 87 posto ispitanika iz BiH kojima povratak u “jednoumlje” ne bi nužno značilo i lošu stvar.
Devet posto ispitanika iz BiH misli da je u SFRJ bilo nacionalno diskriminirano dok ih 87 posto to sa sigurnošću niječe.
Za građane BiH ljestvica vrijednosti koje su bile zastupljenije u SFRJ je ponešto drukčija od “hrvatske ljestvice”, ali i za njih je na prvom mjestu sigurnost posla (86 posto), a slijede obrazovanje (85 posto), javno zdravlje (83 posto), prijateljstvo i ekonomska sigurnost (82 posto) te uvažavanje starijih (81 posto). U odnosu na hrvatske ispitanike, ispitanici iz BiH četiri puta češće (osam posto) misle da su prava seksualnih manjina bila bolje zaštićena u Jugoslaviji, a da su mediji bili slobodniji misli čak 16 posto ispitanika.
Da se položaj žena u BiH pogoršao misli 58 posto ispitanih, dok ih 16 posto misli suprotno.
Svaki četvrti građanin BiH misli da korupcije nije bilo
Da je korupcije nekada bilo manje misli 67 posto ispitanika iz BiH, dok ih 24 posto kaže da je tada nije ni bilo. Da je korupcije bilo više misli tek 1 na 100 ispitanika.
Nekada je i bez “veze” bilo lakše naći posao, misli 73 posto BiH ispitanika. Da je bilo lakše, ali uz “vezu”, odgovorilo je 21 posto njih. Po tom se pitanju ništa nije promijenilo za četiri posto ispitanih BiH građana starijih od 45 godina. Da se danas radi u goroj atmosferi odgovorilo je zabrinjavajuće visokih 93 posto. Rade li radnici više nego u SFRJ? Ako je pitati BiH ispitanike starije od 45 godina, odgovor je potvrdan za njih 63 posto, a čak 18 posto ih misli da se danas manje radi.
Prema odgovorima građana iz BiH, ljetovanje je u “Jugi” bilo dostupnije za 80 posto njih dok ih suprotno odgovara devet posto. Isti trend prati i pitanje o kupovnoj moći, da im je mnogo toga bilo dostupnije smatra čak 68 posto ispitanika, a da si danas mogu više toga priuštiti smatra 21 posto njih.
Mi gradimo prugu – pruga gradi nas
Da je odrastanje u SFRJ bilo sigurnije od odrastanja u današnjoj BiH tvrdi čak 96 posto ispitanih, a samo ih je dva posto odgovorilo suprotno. Pri tome je čak 85 posto građana BiH starijih od 45 godina za povratak omladinskih radnih akcija i društveno korisnog rada, dok bi se tome usprotivilo njih devet posto.
Čak 53 posto naših ispitanika iz BiH za sebe kažu da su vjernici, dok ih 37 posto nije religiozno. U crkve i džamije ih je za vrijeme SFRJ odlazilo ukupno 63 posto – 24 posto redovito, a povremeno 39 posto. Od 100 vjernika koji su u nekadašnjoj državi redovito odlazili na služenja u bogomolje, 36 ih je u potpunosti odustalo od te prakse ili danas odlaze tek povremeno.
Druže Tito, ljubičice bijela, tebe voli BiH cijela
Čak i za Josipa Broza Tita građani BiH imaju više sentimenta nego Hrvati. Da je nekadašnji doživotni predsjednik Jugoslavije bio pozitivna osoba ne dvoji vrlo visokih 65 posto ispitanika iz BiH, dok ga diktatorom smatra njih samo tri posto. Da ga treba gledati kroz dobre i loše stvari koje je napravio, misli 31 posto ispitanika. Da su jugonostalgičari ne krije čak 51 posto ispitanika. Dvadeset šest posto ih to tek ponekad misli za sebe.
I na kraju, ako je pitati građane BiH starije od 45 godina jesu li nekada bolje živjeli, njih 92 posto će odgovoriti da jesu. Čak 66 posto ispitanika misli da je život u Jugoslaviji bio mnogo bolji. Tek će ih sedam posto reći da su živjeli lošije i “ne daj bože da se ponovi”.
SR Hrvatska: Raj ili prevara za kraj?
Da bi bez problema mogli živjeti u jednopartijskom sistemu, ako bi taj život provodili u blagostanju, misli čak 60 posto hrvatskih ispitanika starijih od 45 godina. Drugi dio njih od 14 posto bi mogao živjeti u takvom društvenom uređenju, ovisno o tome koja bi partija bila na vlasti. Zbrojeno, danas bi čak 74 posto hrvatskih građana s ozbiljnim iskustvom života u SFRJ moglo, pod određenim uvjetima, ponovno živjeti u društvu s jednom političkom strankom.
Tek je svaki peti ispitanik (21 posto) kategorički ustvrdio da ne bi mogao živjeti u „jednoumlju“.
Trinaest posto hrvatskih ispitanika starijih od 45 godina bivšu državu pamti po diskriminaciji na temelju nacionalnosti, a koju su, tvrde, iskusili na vlastitoj koži. Suprotno, najveći dio njih, čak 83 posto, misli da nisu bili diskriminirani na taj način.
Od niza ponuđenih vrijednosti koje su nekad više cijenile, hrvatski ispitanici su najčešće označili sigurnost posla (88 posto), a potom i javno zdravlje (78 posto). Dalje na ljestvici slijede prijateljstvo (72 posto), ekonomska sigurnost (72 posto) i solidarnost (71 posto). Čak 67 posto ispitanih hrvatskih građana starijih od 45 godina misli da su se nekad više uvažavali stariji kao i to da je obrazovanje bilo više cijenjeno.
Da su nekad bila afirmiranija prava seksualnih manjina (LGBT) misli svega dva posto ispitanih, dok ih 12 posto misli kako je sloboda govora bila na većoj cijeni. Čak 39 posto ispitanih misli da se je položaj žena pogoršao, dok ih 21 posto misli kako je pred ženama danas više mogućnosti. Trideset četiri posto misli da je položaj žena jednak kao i prije.
Manje korupcije, bolja radna atmosfera
Da je korupcija danas vodeći problem hrvatskog društva potvrđuje 69 posto promatrane skupine koji misli da je korupcije u Jugoslaviji bilo manje nego danas. Samo ih je dva posto reklo da je korupcije bilo više nego u samostalnoj Hrvatskoj. Da je SFRJ po tom pitanju bila bezgrešna misli čak 13 posto ispitanih.
Da se je nekad lakše nalazio posao i da za njega nije bila potrebna ‘veza’ misli 67posto anketiranih hrvatskih građana starijih od 45 godina. Za lakoću pronalaska posla, ali uz “vezu”, odlučilo se 26 posto, dok ih svega jedan posto misli kako je danas lakše doći do zaposlenja. Pri tome valja imati na umu da čak 89 posto ispitanih misli kako se je nekad radilo u boljoj atmosferi dok ih svega dva posto misli kako je današnje radno okruženje prožeto radničkim boljitkom i humanošću. Da danas radnici rade više i mnogo više misli 73 posto hrvatskih ispitanika. No deset posto ih misli da radnici danas rade manje.
Na more pa u šoping u… Trst!
Iako Hrvatska ima more, 71 posto ispitanih misli da im je ljetovanje u “Jugi” bilo dostupnije, dok 11 posto tvrdi suprotno. Za 17 posto ispitanih dostupnost ljetovanja ostala je ista. Kada je riječ o kupovnoj moći, samo 28 posto ispitanih tvrdi da si danas mogu priuštiti više, dok žal za potrošačkom moći iz vremena Jugoslavije iskazuje 55 posto ispitanih koji misle da im je nekada mnogo toga bilo dostupnije. Promjene u kupovnoj moći nije zabilježilo 12 posto ispitanih.
ORA je fora
U usporedbi sa svojim odrastanjem u SFRJ, čak 91 posto ispitanih misli da današnja djeca odrastaju u nesigurnijem okruženju, dok ih samo četiri posto misli da su djeca danas sigurnija.
Za povratak društveno korisnog rada i nekad popularnih omladinskih radnih akcija (ORA) svoju bi ruku dignulo 73 posto hrvatskih građana starijih od 45 godina. Protiv toga ih je 15 posto.
Vjera i ufanje
Među hrvatskim ispitanicima starijim od 45 godina 56 posto ih se izjasnilo vjernicima, dok je 36 posto onih koji misle da to nisu.
Na bogoslužja je u vrijeme SFRJ odlazilo 78 posto ispitanih. Štoviše, 38 posto ispitanika je redovito odlazilo u crkvu ili džamiju; no ova skupina bilježi drastične promjene. Unutar nje 47 posto i dalje to čini redovito, 43 posto tek povremeno dok je deset posto onih koji su bili redoviti na bogoslužjima odustalo u potpunosti od te prakse. Ipak, u skupini koja nikada nije išla u crkve ili džamije u vrijeme socijalizma (22 posto hrvatskih ispitanika starijih od 45 godina), danas je 13 posto onih koji to čine povremeno ili redovito.
Tito, partija, omladina, akcija!
Čak 40 posto naših ispitanika misli kako je Josip Broz Tito bio pozitivna osoba, dok ih svega osam posto kaže kako je riječ o diktatoru. Da mu treba uzeti u obzir dobro i loše što je činio, misli 51 posto ispitanih. Među izričitim vjernicima tek je 14 posto onih koji misle da je Josip Broz diktator, dok ga 31 posto vjernika smatra bezuvjetno pozitivnom osobom.
Da nam je nekad bilo bolje i mnogo bolje misli 82 posto ispitanih. Da je bilo lošije tvrdi četiri posto njih, dok “ne daj bože da se ponovi” misli šest posto ispitanika.
Četrnaest posto hrvatskih građana starijih od 45 godina za sebe otvoreno kažu da su jugonostalgičari, dok ih 62 posto misli da ne pripadaju u tu ladicu. Onih povremenih jugonostalgičara je, prema vlastitom priznanju, 22 posto.
Među izričitim vjernicima čak je 12 posto deklariranih jugonostalgičara, a 19 posto je onih koji bi se tako nazvali povremeno.
Radiosarajevo.ba/Visoko.co.ba