Član Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentrarne skupštine BiH Halid Genjac je u razgovoru za Fenu, nakon vijesti da je odblokiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kazao da prije svega, u Sporazumu stoji da će se postojeći zakoni i buduće zakonodavstvo BiH usklađivati i uskladiti s pravnom stečevinom Evropske unije u periodu koji teče od dana primjene Sporazuma pa najviše do šest godina.
– To praktično znači ogroman broj zakona koji se moraju uskladiti s evropskom obavezujućom regulativom, zakonima i obavezujućim direktivama. U bh. prilikama to znači veliki broj zakona na raznim nivoima, od kantona, entiteta, države – kazao je Genjac.
Dodao je da to dalje znači potrebu da se taj proces preuzimanja ili transpozicije evropske pravne tečevine u naše domaće zakonodavstvo na svim nivoima mora dešavati ažurno, sinhronizirano i u pogledu sadržaja i u pogledu vremenskog usvajanja.
– Da bi taj proces napredovao, to sve mora biti obavljeno efikasno i zato se potencira značaj mehanizma koordinacije. Već je poznato, nijedna država koja je bila u procesu pridruživanja ili jeste u procesu pridruživanja nema tako složen ustavnopravni sistem i tako difuzan raspored nadležnosti na svim nivoima kao što ga ima BiH – kazao je Genjac.
Po njegovim riječima, bez obzira na našu unutarnju složenost, Brisel traži jednu adresu za jedan stav iz BiH, „na toj adresi da bude jedan stav koji je u BiH prethodno dogovoren o svim pitanjima i problemima koji se pojavljuju na tom putu“.
Genjac navodi da je to ogroman broj pitanja i „to je još jedan od razloga za ovaj mehanizam koordinacije“.
Dodaje da je mehanizam koordinacije prvobitno bio shvaćen kao tehničko pitanje u smislu tehničkog usklađivanja rokova, međusobnog usklađivanja zakona, itd.
Međutim, istaknuo je Genjac, vrlo brzo se pokazalo da stvarni problem nije tehničke naravi nego političke prirode.
– Naime, kad se sve na tehničkom nivou pripremi i ekspertski uredi uz pomoć Brisela, i zakoni i strategije državne itd., tehnički bi i u našim prilikama bilo lako urediti to da se u svim zakonima usaglasi ili da se usvoji tamo gdje treba, kad ne bi bilo različitog političkog gledanja na proces integrisanja. Zbog tog različitog političkog gledanja nastaje i kod definitivnog odlučivanja opterećenost tim različitim politikama i obično, do sada je bivalo, da o najznačajnijim pitanjima nije bilo moguće donijeti odluku – kazao je Genjac.
Dodao je da je u osnovi to pitanje nadležnosti – “iz RS-a potenciranje nadležnosti entiteta RS-a, osporavanje nadležnosti države i nekakav koncept ili model integrisanja na način da se BiH smatra provizornim okvirom koja je samo okvir za integrisanje dva entiteta u EU”.
– Praksa predstavnika RS-a pokazuje da oni ustvari zamišljaju takav model integrisanja, što je suprotno samoj suštini procesa integrisanja, jer subjekt integrisanja je BiH – kazao je Genjac, dodajući da za te potrebe integrisanja kao i za svaku državu i za BiH vrijede određeni standardi, pravila EU.
Naveo je da, bez obzira na unutarnje uređenje BiH, tu nema izuzetka.
Ističe da je donošenje velikog broja strategija na nivou države, centralizacija određenih funkcija za potrebe evropskog integrisanja jednostavno imperativ na tom putu, „a iz RS-a imamo stanovište da ta centralizacija predstavlja neke skrivene namjere unitarizacije“.
– Naravno, to nema veze s unitarizacijom, jer na nivou BiH sve odluke se donose konsenzusom. Ali to je dosad uvijek bio problem i ovo je pozadina problema kod definitivnog donošenja političkih odluka o najznačajnijim pitanjima za proces evropskog integrisanja. Ovo potenciram iz razloga što, sad kad Sporazum o stabilizaciji stupa na snagu, kad treba ogroman broj odluka donijeti, strategija, zakona preuzeti iz evropske pravne tečevine, ukoliko ostane ovakav odnos ili ovakav politički stav, mi ćemo imati ogromnih problema – kazao je Genjac.
Vjerujem, dodao je, da stupanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju znači i pojačanu medijaciju Brisela, znači i pojačani fokus iz Brisela na bh. pitanja njenog integrisanja u EU.
– Tu će zaista trebati i s bh. strane posvećenosti, ustrajnosti, upornosti od svih donosioca političkih odluka, od Vijeća ministara BiH, preko vlada na svim nivoima, parlamentaraca također. Ali rekao bih i pomoć i medijacija Brisela u smislu da se riješe ta dva pitanja unutarnje bh. složenosti i tih rasporeda nadležnosti na svim nivoima, s jedne strane, i s druge strane zahtjeva Brisela. Brisel bi trebao reći okvir koji je prihvatljiv po evropskim standardima i pravilima, a mi u BiH u tom okviru, Briselu prihvatljivom, uvažavajući nadležnosti u BiH, da tražimo rješenja – kazao je Genjac.
Po njegovim riječima, mehanizam koordinacije o kojem se govori će biti efikasan samo ako riješi ovo ključno pitanje donošenja političke odluke u konačnici o svakom pitanju.
– Stupanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju pod donekle izmijenjenim i olakšanim uslovima rekao bih, je pružena ruka iz Brisela i ona je zaista šansa Bosne i Hercegovine. Da li ćemo je iskoristiti zavisi, prije svega, od toga da li će neki donosioci političkih odluka promijeniti politički diskurs. Odnosno da li će s deklarativne podrške evropskom integrisanju preći na istinsku predanost evropskom integrisanju BiH i upornom traganju rješenja koja zadovoljavaju i Brisel i naš ustavni aranžnam, umjesto dosadašnje prakse kad god se naišlo na problem, problem je ostavljan u ladicu. Tako su naše ladice pune neriješenih problema, a, nažalost, niko se dosad zbog toga nije puno sekirao – kazao je Genjac.