Već 25 godina Hubble kruži oko Zemlje. Otprilike svakih sat i pol ovaj revolucionarni teleskop napravi krug oko našeg planeta, a upravo zahvaljujući njemu svemir nam je danas puno bliži te nam je poznatije naše mjesto u njemu. Hubble je toliko važan da je i NASA rekla kako je on najznačajniji napredak u astronomiji od Galilea i njegova teleskopa.
Ovaj dramatični prikaz prikazuje unutrašnjost “pećine” ispunjene prašinom i gasom u kojoj se formira hiljade zvijezda. Više od 3.000 zvijezda raznih veličina nalazi se na ovoj slici Orion Nebule. Neke od njih nikada ne bi mole biti vidljive.
Njegova izrada počela je još 1977. godine, a osam godina kasnije bio je gotov. No, nakon katastrofe Challengera 1986. njegovo je lansiranje odgođeno. Ovaj sjajni svemirski cilindar, velik otprilike kao manji autobus, na svoj je put krenuo na shuttleu Discovery 24. aprila 1990. godine. No, nije sve bilo bajno. Ubrzo su znanstvenici shvatili da će zbog greške od 2,2 mikrona na ogledalu imati mutne slike. Tri godine kasnije, nakon što su astronauti popravili teleskop, zauvijek su promijenili način na koji vidimo svemir.
Ono što ovdje podsjeća na leptira su ustvari tekuće pećine gasa koji se zagrijava i do skoro 20.000 stepeni Celzijusevih. Gas se kreće svemirom brzinom 965,610 kilometara na sat, dovoljno brzo da od Zemlje do Marsa dođete za 24 minute. Umiruća zvijezda je u njegovom centru.
Problemi su se javili desetak godina kasnije, kad je trebalo promijeniti žiroskope i druge sisteme, no katastrofa shuttlea Columbije to je odgodila. Tokom misije 2009. Hubble je prošao kroz posljednju ‘generalku’ u kojoj su mu ugradili nove instrumente i zamijenili stare, promijenili baterije i žiroskope te dodali novi kompjuter i senzore za navođenje. Naučnici su i razvili softver koji mu omogućuje da radi sa samo jednim žiroskopom za stabilizaciju.
NASA se zbog toga nada da će Hubble raditi i nakon 2020. godine i da će i dalje biti zaslužan za brojna otkrića. Ranije je plan bio da ga vrate na Zemlju i postave kao izložak u muzeju, no teleskop je nadživio i program shuttle.
Mistična planina, ova slika je objavljena na 20. godišnjicu postojanja Hubblea, a prikazuje područje nikad tako detaljno studirano. Na njoj se jasno vide nastanci novih zvijezda koje ispištaju jaki mlaz materijala. Ovakve pojave su vidljive u Carina Nebuli, ogromnim područjima prašine i gasa u našoj galaksiji.
Kako se Hubble nalazi na visini od 569 kilometara, dovoljno je daleko od smetnji Zemljine atmosfere, svjetlosnog zagađenja, da bi imao neometan pogled na svemir. Upravo zbog te prednosti otkrili smo dijelove svemira za koje nismo znali, a astronomi su podatke Hubblea koristili u 12.700 naučnih radova. To ga svrstava među najproduktivnije naučne instrumente ikad izgrađene, navodi NASA. Zbog njega znamo i da je svemir star 13,8 milijardi godina, a pomogao je i potvrditi postojanje tamne energije, divovskih crnih rupa, otkriti životne cikluse zvijezda.
Hubble je snimio ovaj šaroliki pogled na sastav 100.000 zvijezda skupljenih u jezgri jedne divovske zvjezdane grupe. Ovakva jezgra prastare crvotočine i zvijezde ujedinjene gravitacijom su naseljenici naše galaksije Mliječnog puta. Zvijezde u Omega Centauri su stare između 10 i 12 milijardi godina.
Čak i danas, institut koji je naučni operativni centar za Hubble prima šest do sedam puta više zahtjeva za promatranje od onog što mogu zadovoljiti.
Ogromna, mlada zvijezda uzrok je ovako uzburkane reakcije i aktivnosti koju vidimo na ovoj slici. Ova maglina nazvana je S106.
Ova maglina u obliku prstena su ustvari svjetleći ostaci zvijezde koja je slična Suncu.
Procjene su da je od izgradnje, nadogradnji i svih poslova vezanih uz teleskop, njegov ukupni trošak oko 10 milijardi dolara. Hubble na Zemlju svake sedmice pošalje oko 120 GB podataka. Dug je 11 metara, širok 4,2 i težak 11 tona. Središte mu je ogledalo promjera 2,4 metra. Napaja se preko solarnih panela, a preko dvije antene prima i šalje podatke na Zemlju.
Fascinantne fotografije koje oduzimaju dah i koje Hubble šalje već 25 godina možete pogledati OVDJE.