Romi u našoj zemlji danas obilježavaju svoj najveći praznik – Đurđevdan. Iako sama situacija u državi i nije za neke proslave, Romi će sasvim sigurno dostojno obilježiti ovaj veliki praznik. Samo obilježavanje počelo je već jučer, a u visočkom naselju Carica tradicija je da se Romi, ali i ostali Visočani okupe dan prije Đurđevdana. Dan prije samog praznika običaj je okupljanje u Carici, a svako ko dođe od kuće ponese onoliko crvenih krpica koliko ima članova u porodici, a te krpice se vežu na drvo drijena uz riječi: „Ostavljam bolest, uzimam zdravlje“, što simbolizira zdravlje u porodici tokom cijele godine. Nakon toga se ubiru grane drijena i nose kući, a po običaju onaj ko se prvi probudi na Đurđevdan laganim udaranjem grančicama drijena budi ostale članove porodice uz riječi: „Zdrav bio kao drenovina“. Đurđevdan se obilježava paljenjem logorske vatre, a sama proslava, uz jelo, piće, muziku i dobru atmosferu, traje do ranih jutarnjih sati.
Romi su u Bosni i Hercegovini najbrojnija i najugroženija manjina, a najviše pripadnika romske populacije živi na području Tuzle, Kaknja, Zenice, Bijeljine, Brčkog, Sarajeva, Visokog te Mostara i Bihaća. Prema podacima organizacija i udruženja koja se bave ovom populacijom, danas u BiH živi između 90.000 i 100.000 Roma, međutim tačna brojka nije utvrđena i smatra se da je i mnogo veća od navedene. U Visokom broj Roma prelazi brojku od 3.000, a u ovom gradu su prisutni više od 150 godina. Najveći problemi s kojima se susreću Romi u BiH su stambeni problemi, problemi sa zdravstvenim osiguranjem, problem nezaposlenosti te problem školovanja.