Ako političari u jednoj zemlji ne rade dobro, investicije odlaze na druga područja. Upravo je to slučaj u BiH koja gubi višemilionska sredstva zbog brojnih procedura kod dobivanja potrebnih dozvola s kojim se suočavaju investitori i to na raznim nivoima vlasti.
Reforma birokratije jedan je od prioritenih zadataka s obzirom na to da smo po težini provođenja ekonomske aktivnosti na 126. mjestu na listi od 185 zemalja. A da ima primjera i dobre prakse za vođenje biznisa, uvjerili smo se u jednoj općini u Federaciji: općinski službenici 24 sata su na usluzi investitoru.
U posljednjih osam godina primijećen je značajan pad stranih investicija u našoj zemlji. Rezultat toga je porast nezaposlenih, povećan broj obespravljenih radnika i sve više siromašnih građana. Predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH Branimir Muidža navodi da je 2007. nivo stranih investicija u BiH iznosio milijardu i 250 miliona eura, a da je danas tih investicija milijardu manje – oko 250 miliona eura.
Zbog brojnih nivoa vlasti na kojima se gube veliki novci u BIH, zbog komplikovanih procedura registracije firmi i često konfliktnih pravila i zakona koji koče investicije, ova zemlja smatra se skupim mjestom za biznis. “Danas u BiH treba vam otprilike šest mjeseci da biste ishodili bilo kakvu dozvolu, to je neprihvatljivo za bilo kojeg investitora, bilo domaćeg ili stranog”, kaže Muidža.
Primjer dobre prakse bilježimo u općini Kakanj. Ovdje se, naime, u posljednje dvije godine slijevaju višemilionske investicije. Naprimjer, Firma „Agroproteinka“ iz Zagreba ulaže 20 miliona maraka u tvornicu za preradu proizvoda životinjskog porijekla, što je jedan od preduvjeta za ulazak BiH u Evropsku uniju.
Mesna industrija iz BiH investicijom od 50 miliona maraka gradit će proizvodne pogone. Osim što su izabrali Kakanj zbog dobrog geografskog položaja i odlične saobraćajne komunikacje, efikasnost općinskih službi značajno je doprinijela – ističe Ivica Grlić, direktor firme „Biorganika“ Kakanj i predstavnik firme „ Agroproteinka“ Zagreb.
“Općinske službe – od načelnika do svih struktura vlasti – jako su susretljive i učestvuju u ovom projektu kao i mi”, dodaje on.
“Formirani su timovi za otklanjanje administrativnih barijera koji su na raspolaganju poduztenicima 24 sata dnevno. Formirane su ekipe koje odrađuju dio administrativnih poslova za poduzetnike”, pojašnjava Mirza Fazlić, pomoćnik načelnika za poduzetništrvo, urbanizam i zaštitu okoline u Općini Kakanj.
I domaći investitori su zadovoljni. Samo na jednom mjestu do kraja godine trebalo bi biti otvoreno šest tvornica u kojima će biti zaposleno više stotina radnika. Općinski službenici su u potpunosti na raspolaganju investitorima, za razliku od nekih drugih općina gdje su često svrha sami sebi.
“Prilikom predavanja zahtjeva za urbanističku sve je trajalo sedam dana. Moj posao je bio da donesem zahtjev u Općinu Kakanj, a sve ostalo završile su općinske službe”, navodi Maid Husika, direktor i vlasnik firme „Elektrovar“ Kakanj.
Osim toga, oslobađanje od plaćanja takse, poticaj u vidu povrata novčanih sredstava za rentu i naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta, kao i mnoge druge pogodnosti veoma su privlačne za investitore.
Ostaje još da ovakvi primjeri dobre prakse pređu u realizaciju i to širom zemlje, ali im na putu stoji okoštala administracija koja hitno treba reforme.