Statističke institucije u Bosni i Hercegovini ne mogu se dogovoriti o jedinstvenoj metodi obrade podataka prikupljenih na popisu stanovništva, pa kasne i rezultati popisa koji je obavljen u oktobru 2013. godine. Sporno je definiranje statusa rezidentnosti, izvijestila je iz Sarajeva reporterka Al Jazeere, Arduana Pribinja.
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine predlaže da se kao kriterij za definiranje tog statusa koriste odgovori na pitanja od 1 – 7 iz popisnih listića koje su građani ispunjavali. Ta pitanja se tiču dužine boravka i namjere boravka u mjestu popisa. No, s tim se ne slaže Republički zavod za statistiku bosanskohercegovačkog entitata Republika Srpska.
“Republički zavod insistira da se uključi i pitanje 40, koje se odnosi na mjesto rada i mjesto školovanja izvan Bosne i Hercegovine. Dok popisni biro Agencije za statistiku ne može da se složi s tim i mi ne možemo da prihvatimo to, jer to nije po zakonu”, kaže Mirsada Adembegović iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
Pojednostavljeno – ako su popisani odgovorili da se školuju i rade izvan Bosne i Hercegovine, mogli bi biti isključeni iz ukupnog broja stanovnika.
Status iz rezidenta u nerezidenta
“Dakle, postoje provjere, statističke provjere, i bez obzira što svi ti ljudi kroz sve ove procese provjere imaju status rezidenta. Dakle, njima bi se promijenio status iz rezidenta u nerezidenta”, objašnjava Adambegović.
Bivši direktor Zavoda za statistiku Bosne i Hercegovine Hasan Zolić, smatra da bi ti ljudi gubljenjem statusa rezidenta izgubili i određena prava.
“Ne bi učestvovali u vlasti, jer se po procentu raspoređuju državne strukture. Procenat tog stanovništva se gleda na osnovu broja stanovnika. Druga stvar su socijalna pitanja, pitanja zdravstva, pitanje školstva… Dakle, pitanja svih nadležnosti koje su vezani za stanovanje”, kaže demograf Hasan Zolić.
Koliko bi Bosna i Hercregovina imala manje stanovnika ako bi se ispoštovali kriteriji koje zahtijeva Zavod za statistiku RS-a, iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine ne znaju tačno. Predstavnici nekoliko bošnjačkih nevladinih organizacija tvrde – više od 400.000.
“Za nas je neprihvatljivo da se popis obavlja po jednom zakonu i pravilima, a da se nakon popisa, koji je uspješno obavljen, pokušava nametnuti neki novi pravilnik i tehnike obrade dobijenih rezultata”, kaže Senadin Lavić iz BZK Preporod.
Međunarodna intervencija
Pripreme za popis stanovništva, Bosna i Hercegovina počela je 2012. godine. Tada je s Evropskom komisijom i Vijećem Evrope potpisan Memorandum o razumijevanju, kojim je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zatražilo pomoć međunarodnih stručnjaka u provođenju popisa prema međunarodnim standardima.
Od Bosne i Hercegovine se očekivalo da počne s objavom rezultata, no ta zemlja ponovo traži međunarodnu intervenciju. Sljedeće sedmice u Sarajevo na razgovore s Vijećem ministara i tri statističke institucije stiže predstavnik Eurostata i Međunarodne monitoring misije Peter Everas. Cilj je pronaći jedinstveno rješenje za obradu već prikupljenih podataka.
Krajnji rok za objavu svih podataka stanovništva u Bosni i Hercegovini je 1. juli naredne godine.