Bisnode BH je na temelju financijskih izvještaja za 2014. godinu uradio analizu uspješnosti poslovanja preduzeća u Bosni i Hercegovini.
Analiza pokazuje da 3.014 bonitetno izvrsnih preduzeća koja su na tom prostoru najuspješnija, dobro upravljaju svojom likvidnošću i imaju dobro predviđanje budućeg poslovanja.
U poređenju sa prethodnom godinom bonitetno izvrsnih preduzeća manje je za 3,8% (118 poslovnih subjekata). Bonitet izvrsnosti zadržalo je 1.899 subjekata, a 1.233 je novih koji zadovoljavaju kriterije metodologije. Najviše (75%) je malih preduzeća – 2.258. Struktura je slična i prošlogodišnjoj, kad je bilo 72,2% malih. Najviše je preduzeća koja su na tržištu više od 10 godina.
3.014 bonitetno izvrsnih preduzeća predstavlja 9,8% preduzeća sa predanim financijskim izvještajima za 2014. godinu. Ta su preduzeća ostvarila 13,9% svih prihoda u BiH u 2014. godini, 80,9% neto dobiti, zapošljavala 20,3% zaposlenika ekonomije, imala 7,3% ukupne aktive cijele BiH ekonomije.
Najviše bonitetno izvrsnih preduzeća je u djelatnosti trgovine 1.034 njih (34,31% svih bonitetno izvrsnih). A u poređenju o sa svim preduzećima koji su predali financijske izvještaje za 2014 godinu najviše je bonitetno izvrsnih u transportu (15,15%) i financijskom posredništvu (15,5%). To je značajna promjena na prošlu godinu. Najviše bonitetno izvrsnih preduzeća od svih sa predanim financijskim izvještajima za 2014 godinu, bilo je u prerađivačkoj industriji i zdravstvenoj opskrbi. U transportnim djelatnostima bilo je samo 11,5% preduzeća, a u financijskom posredništvu 11,2%.
Najviše bonitetno izvrsnih preduzeća je iz Federacije BiH, 66,5%. 18,61% svih bonitetno izvrsnih je iz Kantona Sarajevo. Mezoregion Banja Luka je na drugom mjestu sa 17,52%. Kad pogledamo udio bonitetno izvrsnih preduzeća u svim preduzećima koja su predala financijske izvještaje za 2014. godinu, najveći je postotak u Tuzlanskom kantonu – 12,02% i dalje u Mezoregionu Banja Luka – 11,14%. Situacija je slična prošlogodišnjoj. Najviše se smanjio broj bonitetno izvrsnih preduzeća u Mezoregionu Bijeljina – za 30, a najviše se povećao u Hercegovačko – Neretvanskom kantonu – za 36.