Podaci koje je prikupila Unija za održivi povratak i integraciju BiH u periodu od 2013. do 2014. na najbolji način pokazuju da loš društveno-ekonomski status građana ne pogađa određene etničke grupe nego sve stanovnike BiH bez obzira da li žive u entitetima Federacija BiH i Republika Srpska ili pak u Distriktu Brčko.
Iz općine Sanski Most emigriralo je 2.300 porodica dok se iz općina Zvornik i Bijeljina iselilo ukupno 2 hiljade porodica. U sva tri slučaja riječ je uglavnom o porodicama bošnjačke i srpske etničke pripadnosti.
Samo iz Brčkog emigriralo je ukupno 1.358 porodica bošnjačke, hrvatske i srpske etničke pripadnosti, a etnički identična situacija je i u općini Drvar iz koje je iselilo ukupno hiljadu porodica.
Iz Odžaka emigriralo je 585 bošnjačkih i hrvatskih porodica, dok se iz Milića, Tomislavgrada i Livna iselilo oko 500 porodica bošnjačke i hrvatske etničke pripadnosti.
Porazan je i podatak da je iz Cazina emigriralo 310 bošnjačkih porodica, dok je oko 300 hrvatskih porodica napustilo mjesto Domaljevac-Šamac.
Slična situacija je i u Foči iz koje se iselilo 200 porodica bošnjačke i srpske etničke pripadnosti, a mnoge bošnjačke porodice emigrirale su iz Bihaća (125) i Kladnja (120).
Zanimljiv je podatak da je iz općine Ljubuški emigriralo oko 150 bošnjačkih i srpskih porodica, što je približno i broju emigriralih bošnjačkih i srpskih porodica iz Bratunca (100).
Oko 150 srpskih i hrvatskih porodica iselilo se iz Glamoča, a narodi svih konfesija emgrirali su i iz Lopare, Kotor Varoša, Sapne, Velike Kladuše, Teslić, Modriče, Doboja, Kupresa, Bosanskog Grahova i Srebrenice.
Stanovnici napuštaju BiH zbog nemogućnosti dolaska do zaposlenja, lošeg obrazovnog sistema, visoke stope kriminala i korupcije, ali i zbog etničkih tenzija koje su i dalje prisutne u BiH, a koje dodatno podstiču nacionalističke izjave bh. političara.