Krajem 2013. godine javnost u BiH ostala je u šoku od popisa 100 najvećih plaća u državnom sektoru u Federaciji BiH, a koji je napravila Porezna uprava FBiH i proslijedila Federalnom parlamentu, jer su plaće direktora pojedinih poduzeća i agencija dostizale i do vrtoglavih 41.761 marku, piše novinska agencija Patria.
I nakon šokantnih informacija koje su posredstvom Parlamenta FBiH dostigle u javnost, bivša Vlada FBiH napravila je nacrt zakona o plaćanju u javnim preuzećima čiji je većinski vlasnik FBiH. Međutim, to očito nikad nije zaživjelo i nova vlast odmah je uvidjela mnoge nepravilnosti i nezakonitosti, te je i premijer Fadil Novalić kazao da će zatražiti nove spiskove.
– Zatražili smo od svih vladinih ustanova, odnosno agencija i državnih preduzeća s većinskim udjelom Vlade FBiH stanje oko plata direktora, plaćanje članova Nadzornih odbora i naročito oko menadžerskih ugovora. Poučeni lošim iskustvima smo to uradili, jer imamo tri menadžerska ugovora na kojima je morala biti plaćena tako velika otpremnina zbog raskida statusa direktora. To je bilo u prošlim mandatima, ali da se to ne bi događalo zato tražimo sve ugovore i želimo postaviti jedinstven sistem – istakao je Novalić.
On je dodao da će se formatirati jedinstveni menadžerski ugovori, postaviti granice do kojih se cifara može ići, uvesti sistem nagrađivanja, ali i kažnjavanja i da će to sve važiti za sve firme u kojima Vlada ima većinski udio vlasništva.
U želji da saznamo kolike su plaće bile za pojedine direktore pisali smo Poreznoj upravi FBiH, ali tražene podatke nismo mogli dobiti, jer oni u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi Federacije BiH predstavljaju poreznu tajnu.
– Porezna uprava Federacije BiH je na zahtjev Parlamenta Federacije BiH 2013. godine podatke o isplaćenim prihodima dostavila Parlamentu Federacije BiH, a ne sredstvima javnog informisanja – kazali su nam iz Porezne uprave.
Sada je evidnetno da se ne poštuju ni postojeći zakoni, jer Zakon o plaćama i drugim materijalnim pravima članova organa upravljanja institucija FBiH i javnih preduzeća kaže da se direktorske plaće reguliraju ugovorom, ali uz pisanu saglasnost premijera FBiH. Ali, to se godinama ne poštuje.
Da li će javnost i ovoga puta, kao i 2013. godine dobiti uvid u plaće direktora i menadžera ostaje da se vidi, a Patria podsjeća da je plaća bivšeg direktora Bosnalijeka Nedžada Polića iznosila vrtoglavih 41.761 KM.
Iščitavajući popise plaća, osim Bosnalijeka, po primanjima prednjače čelni ljudi Sarajevo osiguranja, Aluminija te mostarskog Pravnog i Ekonomskog fakulteta te pojedinih agencija i banaka u državnom vlasništvu.
Najveću plaću u aprilu 2013. imao je bivši kandidat za komesara policije Hercegovačko – neretvanskog kantona, te načelnik operativnog centra MUP-a HNK Srećko Glibić. Iznos plaće mu je iznosio 24.025 KM. Izet Jelić, član Uprave “Sarajevo osiguranja”, imao je najveću plaću u martu 2013. godine. Ona je iznosila 19.907 KM.
Enormno visoka primanja imao je i direktor Aluminija Ivo Bradvica. On je u aprilu imao neto plaću od 20.036 KM. Bradvičina primanja u martu su iznosila 13.418 KM, a u maju 13.419 KM.
I ostali direktori Aluminija odlično su nagrađivani za svoj posao. Tako je Mladen Galić imao plaću od 9.423 KM , Željko Boras 9.091 KM, Marinko Ivanović 6.534 KM, Ante Rezić 6.022, Bruno Čale 5.927 i Josip Đogić 5.741 KM.
Treba napomenuti kako je u tom razdoblju Aluminij na mjesečnom nivou bilježio gubitke od oko 10 miliona maraka, a da je u 2013. ušao gubitkom od oko 60 miliona maraka.
Aluminij je sada na Novalićevom spisku za hitnu prodaju, baš kao i Bosnalijek i Sarajevo osiguranje, a čiji su menadžeri, odnosno direktori godinama zarađivali enormne iznose.