Šest istaknutih profesora sa četiri univerziteta u BiH i Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu reagirali su povodom pojava gruboga kršenja jezičkog prava Bošnjaka u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj, prenosi bh. novinska agencija Patria.
Pravo svakoga naroda i svake zajednice na imenovanje i upotrebu svoga materinskog jezika garantirano je međunarodnim konvencijama i poveljama i kao takvo nepovredivo. Dosljedno tome, svaki narod i svaki građanin Bosne i Hercegovine ima puno pravo da svoj materinski jezik naziva kako želi. Bošnjaci kao jedan od triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini svoj jezik nazivaju imenom bosanski jezik. Naziv bosanski jezik ima svoj jasan historijski kontinuitet i svoje čvrsto sociolingvističko utemeljenje, potvrđen je najvišim zakonodavnim aktima u Bosni i Hercegovini i međunarodno prihvaćen i priznat. U tome smislu, svaki oblik nepriznavanja i nepoštivanja naziva bosanski jezik predstavlja grubu povredu prava Bošnjaka i svih drugih koji svoj jezik nazivaju bosanskim. Neprihvatljivo je bilo kojem narodu, grupi ili pojedincu nametati naziv jezika, na bilo koji način ograničavati njihovo pravo da se koriste svojim jezikom, a posebno da se obrazuju na svome jeziku. Takvi postupci zaslužuju najoštriju osudu – navodi se.
Apeliramo na sve u Bosni i Hercegovini da osiguraju puno poštivanje jezičkih prava svih naroda i građana te pozivamo vlasti u Republici Srpskoj da odmah prestanu s provođenjem svih oblika jezičke diskriminacije.
U potpisu su prof. dr. Ismail Palić, šef Odsjeka za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu,
Prof. dr. Sanjin Kodrić, šef Odsjeka za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu dr. Alen Kalajdžija, direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Amira Turbić-Hadžagić, voditeljica Odsjeka za bosanski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Tuzli, prof. dr. Dijana Hadžizukić, šefica Odsjeka za bosanski, hrvatski, srpski jezik Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, doc. dr. Amira Dervišević, voditeljica Odsjeka za bosanski jezik i književnost Pedagoškoga fakulteta Univerziteta u Bihaću.
REAKCIJA BZK PREPOROD
U vezi sa najnovijim primjerima osporavanja bosanskog jezika u školskoj praksi u Republici Srpskoj, skrećemo pažnju javnosti da je riječ o grubom kršenju ljudskih prava Bošnjaka te pravnih akata na kojima počiva država Bosna i Hercegovina, na kakve pojave smo i ranije ukazivali, posebno u Povelji o bosanskom jeziku, objavljenoj 2002. godine, gdje u tački 6. stoji: „Pokušaji da se Bošnjacima, umjesto historijski potvrđenog i u praksi usvojenog naziva bosanski jezik nametne bošnjačka nominacija jezika predstavljaju politiziranje koje je posljedica preživjelog a neprevladanog srpskog i hrvatskog paternalizma i negiranja bošnjačke nacionalne samosvojnosti.“
Istrajavajući na upotrebi historijskog imena za jezik, Bošnjaci u Bosni i Hercegovini i šire ne ugrožavaju ničija prava niti prisvajaju nešto što im ne pripada. U tom smislu, korišćenje naziva bosanski jezik ne uključuje nikakvu težnju ka unifikaciji i unitarizaciji. Ističući legitimno pravo da svoj jezik nazivaju njegovim historijskim i u narodu ukorijenjenim imenom, Bošnjaci podržavaju jednaka prava drugih naroda u Bosni i Hercegovini i šire.