Nekropola stećaka Kopošići, blizu koje su i ostaci zidina starobosanskog grada Dubrovnika, desetak kilometara od Ilijaša, posljednjih je dana zenit arheoloških istraživanja bh. stručnjaka. Dojučerašnji kamenjar, s ponekim izdignutim stećkom iz paprati, u dogledno vrijeme mogao bi postati odlična potka i dopuna znanja o povijesti srednjovjekovne Bosne i visokom bosanskom plemstvu.
Crna zemlja
Na inicijativu Perice Mijatovića, “zavičajnog entuzijaste”, otvorena su istraživanja na ovoj nekropoli nakon što nije ušla na UNESCO-ovu listu spomenika. Iz inata.
– Ovdje su najljepši stećci! Ovo se mora istraživati – odlučno nam saopći Mijatović, neposredno nakon dolaska ekipe “Avaza” na tlo kojim su kročili bosanski plemići, čije kosti stoljećima krije crna bosanska zemlja.
Ne treba opisivati put do Kopošića. Ko je gledao legendarni serijal filmova „Indiana Jones“, zna kako to izgleda.
Ekipu arheologa predvodi mladi profesor Edin Bujak, s Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Svi mu pomažu. Od Općine Ilijaš do studenata. Tu je i Adnan Busuladžić, direktor Zemaljskog muzeja BiH.
– Ova nekropola prije svega je značajna zato što sadrži stećke kneza Batića, njegove žene Vukave i vjerovatno još pripadnika plemstva. Nakon što smo izvadili stećke koji su bili jako utonuli, dobili smo i neke nove ornamente koji ranije nisu bili poznati, što nam je upotpunilo sliku i samog izgleda stećaka – pojašnjava arheolog Bujak.
Nije ovo prvi put da se prekopavaju grobovi u ovoj nekropoli. Austrougari su dali sebi za pravo da prekopaju grob kneza Batića i da ga opljačkaju.
– Ali, nisu svi grobovi otvarani. Mi otvaramo i ostale grobove, ovdje smo pronašli većim dijelom očuvan skelet, gdje imamo fragmente brokata (svila sa zlatnim i srebrenim nitima), što je vrlo interesantan i značajan nalaz – pojašnjava Bujak dok pokazuje na grob, pretpostavlja se, oca kneza Batića, koji bio umotan u plašt od skupocjenog platna.
Grob Vukave, supruge kneza Batića, najukrašeniji je. Pored dva velika stećka je i jedan mali. Pretpostavlja se da je ispod njega ukopano dijete. Mladi stručnjaci imaju cilj da urade DNK analize kako bi se uporedio genski materijal koji pronađu s ostalim pripadnicima srednjovjekovnog bosanskog plemstva te da urade analize izotopa kako bi bila utvrđena ishrana bosanskog plemstva. Arheolog ne može biti nestrpljiv, osnovna je deviza. U jednom od grobova profesor s dvije studentice polako četkicama, posebnim alatom uklanja svaki grumen zemlje. Sati i sati laganog čišćenja.
Pozitivna ekipa
– Ovo nam je odlično iskustvo – kaže Jasmina Ferhatović, studentica prve godine arheologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
U iščekivanju da će pronaći ono što mnogi prije njih nisu, ostavili smo mladu, pozitivnu ekipu arheologa poželjevši joj svu sreću u daljnjem radu. Ali, već su dobar dio posla napravili…
Natpis na stećku kneza Batića
Na stećku kneza Batića zapisan je epitaf sljedećeg sadržaja:
“Va ime oca i sina i svetoga duha amin. Se leži knez Batić na svoe zemli na plemenitoj, milostiju Božiom i slavnoga gospodina krala Tvrtka knez bosanski. Na visokom se probolih, na Duboku me medn doide. Si bilig postavi gospoja Vukava s moimi dobrimi. Živu mi virno služaše i mrtvu mi posluži.”
Demis Sinančević bilježi svaki pronalazak
Demis Sinančević, uposlenik Zemaljskog muzeja BiH, pažljivo ocrtava svaki novi pronalazak arheologa.
Objektiv nekada iskrivi ono što arheolozi pronađu. Zato sam ja tu da prenesem onako kako je pronađeno i u kojem je stanju određeni predmet – kaže Sinančević.