Ismet Bajramović, čelni čovjek Saveza samostalnih sindikata BiH (SSSBiH) kaže da je frapiran činjenicom da je vlada jučer razmatrala i usvojila prijedlog Zakona o radu, a da je isti prethodno usaglašen sa sindikatima. Bajramović ističe da o odnosu vlade prema sindikatu govori i činjenica da on nije imao uvid u dokument koji je Vlada FBiH razmatrala i usvojila.
“Bio je dogovor da se ide na iščitavanje zakona, a potom da se vratimo na početak i pokušamo usaglasiti što više tačaka. Nažalost, zakon nismo usvojili šest ili sedam godina i sad se ide ubrzano. Čini mi se kao da žele da ga usvoje u ljetnom periodu jer misle da će otpor radnika biti manji”, kaže Bajramović.
Sljedeći koraci SSSBiH definirani su Operativnim planom koji je usvojen još u martu ove godine. Treći stav Operativnog plana predviđa proteste ispred Parlamenta FBiH, a protesti bi bili održani čak i da su uvaženi svi zahtjevi sindikata jer se želi, kako kaže Bajramović, onemogućiti da u Parlamentu FBiH budu usvojene neke izmjene na štetu radnika.
Tražit ćemo široku podršku protiv zakona
“Sada imamo još složeniju situaciju i razlog više za proteste”, kaže Bajramović koji dodaje da će Predsjedništvo SSSBiH u ponedjeljak odlučivati o obimu protesta koji će biti organiziran. Što se tiče vremena, Bajramović kaže da će protesti biti na dan kada se u parlamentu bude raspravljalo o ovom zakonu.
Sindikalisti još uvijek nisu ostvarili kontakt s predstavnicima stranaka koje imaju svoje zastupnike u Parlamentu FBiH, ali Bajramović najavljuje da će se tražiti podrška svih stranaka kako bi se ovakav zakon zaustavio.
“Vidjet ćemo da već u ponedjeljak napravimo jednu izjavu u kojoj bi se reklo da se protivi ovakvom zakonu koji smanjuje radnička prava. Tu ćemo izjavu ponuditi svima i vidjet ćemo koja stranka će je potpisati”, pojašnjava Bajramović.
Čelni čovjek SSSBiH kaže da oni imaju dovoljno snage da se suprotstave ovakvom zakonu iako ih se na sve načine pokušava diskreditirati. Prema njegovom mišljenju, slična situacija bila je i u Srbiji kad je usvajan Zakon o radu, pri čemu su prvo diskreditirani čelnu ljudi sindikata.
“Ovaj zakon će se odnositi na moju i vašu djecu. Ako ovakav zakon prođe njihova prava će biti znatno manja, kolektivni ugovor nijedan se neće potpisati”, kaže Bajramović.
Bajramović kaže da se njima kosa diže na glavi kad čuju ko je sve pripremao i osmišljavao ovaj zakon.
“To su finansijske strukture koje gdje god se pojave tu trava ne raste. Mi vrlo dobro znamo kakva prava imaju radnici u Evropi jer smo članica Evropske konfederacije sindikata.
“Mi smo prije nekoliko dana uputili dopis krovnoj asocijaciji sindikata u Evropi tražeći da nam se pruži svaka vrsta pomoći u našim daljim akcijama. Poslali smo radnu verziju Nacrta zakona o radu. Želimo da je i oni pogledaju pa da nam kažu da li je to u skladu s evropskim standardima”, kaže Bajramović.
Zakon pišu međunarodne institucije
Prema Bajramovićevom mišljenju, frapantan je podatak koji je došao iz Vlade FBiH, prema kojem će najnižu cijenu rada u FBiH određivati Svjetska banka.
“Premijer se brani da to ipak neće biti tako. Međutim, izvjesno je da međunarodne institucije pišu zakon, a premijer ga samo prenosi nama”, kaže Bajramović.
Bajramović kaže kako nije tačno da sadašnji zakon, kao i zahtjevi sindikata u kojima insistiraju da budu ugrađeni i u novi zakon štite samo povlaštene kategorije, radnike javnih preduzeća i državne službenike.
“Ako je tačna konstatacija da štiti samo povlaštene, onda sa sindikatom ne bi trebao u ime poslodavaca pregovarati Čengić ili Pandurević koji su vlasnici privatnih kompanija. Oni predstavljaju Udruženje poslodavaca FBiH čiji su članovi uglavnom vlasnici privatnih firmi. Nekidan samo dobili neke primjedbe Udruženja poslodavaca javnih kompanija, što govori da ti ljudi s nama i nisu imali priliku prigovarati”, naglašava Bajramović koji se pita zašto, ako trenutni zakon štiti samo radnike u javnom sektoru.
Bajramović dodaje da će izmjene ugrađene u novi Zakon o radu najviše pogoditi radnike u metalnom sektoru, ugostiteljstvu, trgovini, kao i u drugim djelatnostima u kojima su plaće minimalne.
“Ako zahtjevi sindikata štite samo javne kompanije zašto su poslodavci tražili da u preduzećima do 50 radnika ne bude obaveza usvajanja pravilnika o radu, organiziranih sindikata i pregovora s Vijećem zaposlenih? Pa koja državna kompanija ili institucija ima manje od 50 radnika? Nijedna. Većina tih kompanija koje imaju manje od 50 zaposlenih su privatne kompanije.