Zakon o radu koji preuzimamo s evropskih polica, međutim ne preuzimamo i zakone koji se odnose na socijlanu sigurnosti onih koji u skladu zakonom o radu ostanu bez posla. Poslodavci otpuste radnika na osnovu novog Zakona o radu, a država otpuštenom radniku po starom zakonu daje naknade tek da preživi nekoliko mjeseci.
Pravo na novčanu nadoknadu u Federaciji ima nezaposlena osoba koja je radila najmanje osam mjeseci neprekidno ili s prekidima u periodu od 18 mjeseci. Visina naknade je 40 % prosjećne neto plaće u Federaciji, što često ne prelazi 200 eura, a vremenski period primanje naknade je od 3 do 24 mjeseca, zavisno od dužine radnog staža osobe koja je ostala bez posla.
I baš tu prestaju sva prava na socijalna davanja nezaposlenima u našoj zemlji ukoliko niste bolesni ili nemate djecu. Premijer Novalić smatra da ništa bolje nije ni u evropskim zemljama.
„Mi nemamo dovoljno novca ali moramo priznati da i francuski zakon priznaje samo godinu dana nakon toga, i tu godinu ako se snađete nakon toga nemaju obzira prema vama,“ tvrdi Novalić.
Istraživanja ipak govore drugačije.
Radnici koji u Francuskoj ostanu bez zaposlenja u dobi do 50 godina života mogu ostvariti naknadu za nezaposlenost u trajanju od dvije godine, stariji od 50 godina nakandu mogu primati i tokom tri godine. U prosjeku, naknada za nezaposlenost u Francuskoj iznosi oko 65 % zarade zaposlenog.
Za one koji nisu radili dovoljno dugo da ostvare ovakvu vrstu nadoknade postoji sigurnosna mreže, koja pruža minimalnu naknadu. Nezaposlne osobe bez djece mogu primiti 514 eura mjesečno, a par s dvoje djece i do 1.079 eura.
Domaći sindikalci čini se znaju bolje od premijera, pa tvrde sve je bolje u EU.
Njemačko zakonodastvo poznaje i paušalne naknade za nezaposlene, putem kojih se ostvaruju minimalna primanja potrebna za život. Ta primanja se svake godine usklađuju s troškovima života.
Samci primaju 391 euro mjesečno ili 353 eura za one koji su u braku.
Nezaposleni roditelji primaju dodatnu naknadu za svako dijete u prosjeku 261 euro. Visina naknada kao i životni standard u našoj zemlji nisu ni blizu evropskih, tako da će tokom prilagođavanja evropskim zakonima mnogi u BiH ostati gladni.