Svima u BiH je jasno da je bh. administracija glomazna. Da li biste se složili da današnji birokratski sistem predstavlja življenje života iznad vlastitog prosjeka nerazvijenosti?
Jedna od prvih mjera koju je Vlada Federacije BiH usvojila bilo je donošenje moratorija na sva zapošljavanja u javnom sektoru. Ova mjera će biti na snazi do daljnjeg, a namjera je da se prirodnim odlivom radne snage smanji broj zaposlenih, te da se i na ovaj način umanje troškovi po osnovu plate, čime se postiže smanjenje od 15 miliona KM.
Usvojena je reformska agenda za BiH na svim nivoima vlasti u državi. Kada možemo očekivati prve konkretne rezultate reformi?
U suštini Agenda je naša obaveza i radni plan stvari koje moramo uraditi u naredne tri godine i to je jedini način da riješimo situaciju u kojoj se trenutno nalazimo. Predugo se naša ekonomska politika zasnivala na iracionalnom zaduživanju i nerazumnoj potrošnji, a Vlada želi da Federacije Bosne i Hercegovine svoj prosperitet gradi na zdravim temeljima. Svjesno smo preuzeli rizik i odlučili se za reformski put koji je duži. Agenda utemeljuje pokretanje procesa oporavka ekonomije, ekonomskog rasta i zapošljavanja, zato njeno provođenje počinje odmah i bez odgađanja. Međutim, ovo je posao koji se ne dešava preko noći ili tokom jednom mandata, te bih podsjetio javnost da su se na njeno provođenje obavezali svi relevantni društveni i politički faktori u BiH.
Parlament Federacije BiH usvojio je Zakon o radu u Federaciji BiH koji bi trebao podstaći zapošljavanje u realnom sektoru. Na koji način Vlada Federacije BiH još planira olakšati poslovanje na bh. tržištu?
Zakon o radu nije i ne treba biti političko pitanje, već je pitanje budućnosti, pitanje radnika i pitanje svih građana. Zakon je osnova za zakonska rješenja koja slijede: zakon o uvezivanju staža, reforma PIO sistema, podsticaji za prvo zapošljavanje, zatim zapošljavanje nakon dugotrajne nezaposlenosti. Dalji rast i prosperitet moraju biti zasnovani na privlačenju investicija, dok se konkurentnost treba unaprijediti odstranjivanjem već dobro poznatih i dokumentovanih prepreka investicijama.
Postoji potreba da se ujednači i izravna teren za investicije uklanjanjem skrivenih dotacija i ostalih vidova pomoći mnogim velikim preduzećima i poboljšanjem stečajnih procedura te nastavkom aktivnosti na rješavanju problema s nekim od neodrživih preduzeća. Samo ovakvim multidimenzionalnim pristupom ostvarujemo uslove za lakše poslovanje na našem tržištu.
Da li je Federaciji BiH potrebno oštro rezanje javne potrošnje?
Reforma javne uprave je jedan od ključnih prioriteta za osiguranje fiskalne održivosti i kvalitetno pružanje usluga građanima. Kao što sam već spomenuo, Vlada Federacije BiH usvojila je donošenje moratorija na sva zapošljavanja u javnom sektoru. Međutim, po tužbama na osnovu kolektivnih ugovora Federaciji BiH prijeti finansijski teret od preko 568 miliona KM, što sa raznim troškovima i kamatama prelazi iznos od jedne milijarde KM koja će pasti na teret budžeta FBiH. Ovdje govorimo o 568 miliona KM, odnosno o jednoj milijardi, koje nećemo uložiti u pravosuđe, u PIO, u nove autoceste, nećemo uložiti u podsticaje.
Bilo je krajnje vrijeme da postanemo odgovorni i da putem usvajanja Zakona o radu konačno damo priliku za socio-ekonomsku sigurnost, oporavak ekonomije, a samim tim i poboljšanje uslova života svih građana Federacije BiH.
Koliko su bh. privredni subjekti konkurentni na međunarodnom tržištu?
Odgovor na ovo pitanje leži u prilagođavanju naših privrednih subjekata savremenim modelima poslovanja i zahtjevima međunarodnog tržišta. Siguran sam da ćemo aktivnom provedbom Reformske agende osigurati bolju poslovnu klimu za bh. kompanije, a smanjenjem opterećenja na rad povećati konkurentnost.
Kako planirate riješiti problem konstantnog potpisivanja ugovora o djelu u institucijama Federacije BiH?
Vlada Federacije BiH detektovala je problem većeg broja Ugovora o djelu, te će se u narednom periodu baviti ovim pitanjem u cilju pronalaženja adekvatnih zakonskih rješenja.
Vlada FBiH najavila je djelimičnu privatizaciju BH Telecoma. Na šta će biti usmjeren novac od privatizacije? Na krpljenje budžetskih rupa ili?
Vlada Federacije BiH se ovim pitanjem nije bavila, niti će se baviti u narednih nekoliko godina. Vrlo je moguće da se pitanje privatizacije BH Telecoma neće otvarati ni tokom mandata ove Vlade, tako da ne bih želio špekulirati. Siguran sam da će se, kad se ovo pitanje jednom otvori, prvenstveno napraviti detaljna analiza, što znači da se neće prodavati ništa što je od javnog interesa, odnosno interesa Federacije BiH.
Šta će BiH donijeti reforme fiskalnog sistema?
Prvenstveno, novi fiskalni okvir će postaviti nivo javnog duga na silaznu putanju, a stvorit će i prostor za povećanje javnih investicija i istovremeno smanjiti učešće vladinog sektora u ekonomiji. Fiskalna konsolidacija će biti provedena smanjivanjem javne potrošnje, te povećanjem javnih prihoda. Povećanje javnih prihoda će se postići povećanjem prihoda od poreza, proširivanjem poreske baze, smanjenjem sive ekonomije, smanjenjem poreskih oslobađanja i unapređenjem rada poreskih uprava. Primjera radi, namjera nam je da sredstva generisana od akciza na duhan i alkohol usmjerimo na jačanje zdravstvenog sistema, dok će akcize na gorivo biti iskorištene za izgradnju autoputa.