Među maturantima u Bosni i Hercegovini i ove godine je najveći interes vladao za upis u gimnazije, medicinske i ekonomske škole, a slijede, mašinske i elektrotehničke škole. S druge strane, osnovci su i ove godine, već tradicionalno, najmanje zanimanja pokazali za trogodišnje škole.
“Učenici su i ove godine pokazali najveći interes za zanimanja ekonomskog tehničara, maturanta gimnazije, mašinskog tehničara i medicinskog tehničara, dok je za sva ostala zanimanja četvrtog stepena evidentirana slabija zainteresovanost”, kažu u Federalnom ministarstvu nauke i obrazovanja.
Slična situacija je i u RS-u, s tim da je ove godine, pored spomenutih škola i zanimanja, vladalo veliko interesovanje i za elektrotehničke škole, smjer Tehničar računarstva.
Trogodišnja zanimanja izumiru
Proteklih godina, kao i ove, evidentan je pad broja upisanih učenika na trogodišnja zanimanja, čak postoje zanimanja za koja učenici uopšte nisu iskazali interes.
“Popularna zanimanja trećeg stepena su prodavač, automehaničar, bravar i frizer. Analiza je rađena za školsku 2013/14. godinu, ali je pretpostavka da se za jednu školsku godinu u tom pogledu ništa bitno nije promijenilo”, kažu u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke.
Najčešća zanimanja trećeg stepena za koja su se đaci iz RS ove godine odlučili su električar, kuhar, automehaničar, bravar, varilac, konobar, frizer, instalater i autoelektričar.
Prema riječima Aleksandre Marić, više saradnice za promotivne aktivnosti u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, u ovoj školskoj godini je umjesto 113 planiranih odjeljenja trećeg stepena upisano 101 odjeljenje.
“Najveća razlika u odnosu na plan upisa iskazana je u strukama tekstila i kožarstva, gdje je od planirana 222 učenika upisano tek 106 učenika, odnosno sedam umjesto 11 planiranih odjeljenja. U skladu s potrebama tržišta rada, u banjalučkoj Školi učenika u privredi planiran je upis učenika na zanimanja obućar i krojač, za koja učenici uopće nisu iskazali interesovanje”, pojašnjava Marić za Klix.ba.
Usklađenost programa srednjeg obrazovanja s tržištem rada
Pokušali smo doznati i koliko su u našoj zemlji kvalitetni programi srednjeg usmjerenog obrazovanja ili se na ovom polju još toga može učiniti. U Federalnom ministarstvu nauke i obrazovanja kažu da se od 1998. godine provode modularni nastavni planovi i programi koji imaju za cilj bolje prilagođavanje kvalifikacija potrebama tržišta rada, ali nije ostvaren dovoljan napredak budući da je neujednačena primjena istih po kantonima.
“Naime, dok određeni kantoni dosljedno primjenjuju modularne nastavne planove i programe za sva zanimanja, s druge strane, imamo i kantone koji uopšte ne primjenjuju, ili u vrlo malom postotku primjenjuju modularne nastavne planove i programe”, kažu u Federalnom ministarstvu nauke i obrazovanja.
U Republici Srpskoj je sasvim drugačije. Ministarstvo prosvjete i kulture, kažu, za svaku školsku godinu kreira upisnu politiku, koja se mijenja i usklađuje s potrebama tržišta rada, stepenom tehnološkog razvoja, interesovanja učenika i strateškim planom razvoja lokalnih zajednica, odnosno RS-a u cjelini.
“Ministarstvo odgovara na zahtjeve tržišta rada, poslodavaca i lokalnih zajednica, u želji da usmjeri učenike da se opredijele za ona zanimanja koja će im u budućnosti olakšati put do zaposlenja”, kaže Marić i dodaje da prilikom objavljivanja konkursa za upis učenika u prvi razred srednjih škola ovo ministarstvo objavljuje i pregled broja nezaposlenih i zaposlenih radnika po strukama, kako bi učenici prilikom donošenja odluke o budućem zanimanju uvažili i potrebe tržišta rada.