Sead Lisak, direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), smatra da je neodrživo trenutno stanje u BiH u kojem niko ne utvrđuje sukob interesa u institucijama niti se zna kada će to početi. Podsjeća da, iako su izmjene Zakona o sukobu interesa donesene krajem 2013. godine, taj zakon nikada nije zaživio i skoro da je neprovediv.
Konačno rješenje
Stoga smatra da bi konačno rješenje situacije u kojoj već skoro dvije godine kako se ne zna sjedi li u nekoj od državnih institucija ili tijela neko ko je u interesnim vezama s nekom drugom institucijom, firmom ili pojedincem, čime direktno proizvodi djela korupcije, bilo u ponovnim izmjenama zakonske regulative.
– Ne znam zašto eksperimentiramo s ovim stvarima, jer mislim da je u konačnici ovakvo stanje neodrživo, a bojim se da će to pokazati i praksa. Konačno rješenje bilo bi da se da nadležnost Agenciji kao nezavisnoj instituciji da preuzme sve poslove o provođenju Zakona o sukobu interesa – kaže Lisak.
Za sada APIK nema nikakve nadležnosti za ove poslove, izuzev da prijave i pitanja o sukobu interesa koji stižu u tu agenciju proslijede parlamentarnoj Komisiji za utvrđivanje sukoba interesa. E upravo tu počinje pravo vrzino kolo koje su vlasti očigledno zavrtjele kako bi se što teže ili nikako ušlo u trag sukobu interesa, a samim tim i korupciji.
Kao što smo i ranije pisali, sukob interesa utvrđuje parlamentarna komisija, koju osim šest članova oba doma Parlamentarne skupštine čine i direktor Agencije za prevenciju i borbu protiv korupcije te njegova dva zamjenika.
Apsurdna situacija
Toj komisiji prijave i predmete o eventualnom sukobu interesa trebalo bi dostavljati Odjeljenje za sukob interesa koje je nekad radilo pri Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), ali otkako su CIK-u oduzete nadležnosti za taj posao, to odjeljenje prebačeno je u Agenciju za prevenciju korupcije i borbu protiv korupcije.
No, ovdje nije kraj apsurdima ili dovitljivosti vlasti da što više oteža posao utvrđivanja sukoba interesa. Naime, nad ovim odjeljenjem koje će plaćati Agencija, koje čeka da se smjesti u prostorije APIKA-a i koje nije moglo početi s radom jer Vijeće ministara donedavno nije bilo usvojilo pravilnik o radu APIK-a, Agencija nema nikakve nadležnosti. Što je još gore, upitne će biti i odluke te komisije, koja, iako konstituirana u aprilu, nije održala nijednu sjednicu, jer, kako ističe Lisak, djelovanje komisije na neki način bit će u koliziji s drugim bh. zakonima.
– Apsurdno je da će zakonodavna vlast praktično voditi upravni postupak i donositi upravne akte, što je u koliziji s aktuelnim bh. zakonima – naglašava Lisak.
Iskustva susjednih zemalja
Lisak ističe da je veoma važno da odluke o tome je li neko u sukobu interesa donosi nezavisna institucija. Kao primjer navodi praksu iz Hrvatske, u kojoj je ranije sukob interesa utvrđivala komisija pri Saboru, ali bolje rješenje našli su u formiranju komisije sastavljene od stručnjaka koji posljednjih deset godina nisu članovi nijedne partije. Također, u Crnoj Gori, kaže Lisak, uskoro će biti donesen zakon koji podrazumijeva utvrđivanje sukoba interesa van skupštinskih klupa.