Jalija je turska riječ ženskog roda, a što u slobodnom prevodu na bosanski jezik znači riječna obala ili pust i prazan prostor uopšte.
U Isakovićevom Rječniku karakteristične leksike u bosanskome jeziku “jalijaš” je “besposličar, skitnica, jalija”. Etimologija nije potpuno jasna, mada Isaković navodi da je riječ “jalija” krajem devetnaestog stoljeća bila upotrebljavana za “prostor uz obalu”.
“Jalijaš” je već nešto drugo, ova izvedenica projektuje jasnu sliku: (špi)coke, štofane tole bez kaiša, koje bi obično skliznule do ispod pupka, što bi u slučaju veterana eksponiralo kulju, ružna košulja, cigara u ustima i obilno gutanje vokala i konsonanata – jedan od simptoma jalije bilo je izgovaranje “šta je” kao “ša je”, zapravo “ša je, ba”. Slični likovi su, naravno, bili opjevani u novoprimitivnoj epici, u pjesmama Pušenja i Elvisa Dž. Kurtovića, kao i u ranim Kusturicinim filmovima, postavši tako u jednom trenutku moderni.
Visočka “Jalija” je zapravo glavna ulica u gradu. U njoj je nekada bila zgrada Sreza, Suda i zatvora. Na stubovima na Jaliji prvi put je došla struja u Visoko oko 1928.godine. U ovoj ulici sadašnja zgrada Muzeja je nekada bila zgrada Općine. Tu je bila i Muslimanska čitaonica, današnje Gradsko kino. U kući Ilića nalazila se i Muslimanska banka, a u kući Vasiljevića je bila gostionica. Gdje je danas Sparkasse banka nalazio se “Zdravljak” gdje su Visočanke dovodile djecu na dohranu. Nekada su i Vatarogasci bili smješteni na Jaliji dok im zgrada nije porušena u rano proljeće 1932.godine a za potrebe Sokolskog doma. Ibrina kafana, radnja Ilića, hotel Balkan. Čabaravdića most koji je spajao Jaliju sa KTK uz posebne stepenice za stanovnike Prijekog. Jevrejska knjižara. Današnja zgrada Općine je izgrađena 1885.godine, a preko puta nje Šajberova kuća na kojoj piše da je izgrađena 1908.godine. Nekada je na Jaliji bila i zgrada Struića u kojoj su bili Gostiona i prenoćište, a u zadnjem dijelu mesara Skopljaka – Mike. Kuća Bohačeka Filipa i apoteka bračnog para Zeleni od 1904-1906.godine i apoteka Halla od 1906-1914 pa onda i Apoteka Bohaček od 1914-1946. Odmah u pozadini je i kuća dr. Džananović Hajrudina, useljena 1934. g.
Svi opisani detalji i mnogo više iz prošlosti Visokog može se zapaziti u malo većoj galriji slika visočke Jalije koju objavljujemo.