Radnici Fabrike obuće u Prijekom proizvode obuću za poznatu talijansku kompaniju Carmens i za Borovo iz Hrvatske.
Direktor tog preduzeća Senad Bilalović Feni je kazao da sada imaju posla, da su plaće za proizvodne radnike relativno redovne, ali da im je ipak osnovni cilj privatizacija.
– Nema reklamacija, kupci Italijani su zadovoljni, kupac iz Borova je veoma zadovoljan. Posla imamo za Fabriku obuće u Visokom, radit ćemo sigurno do kraja godine, dopunski asortiman za kupca Carmens, a imamo dogovoreno 25.000 pari obuće za Borovo, plus dopunski asortiman, samo nema tu neke ozbiljnije perspektive bez dobre i korektne privatizacije – istakao je Bilalović.
Jedan od uvjeta kod privatizacije je da radnici budu optimalno zbrinuti kod novog kupca. Kaže da će radnici koji nemaju uvjete za penziju ostati raditi kod novog vlasnika najmanje tri godine jer je to uvjet javnog poziva.
Takav je slučaj bio i kada su privatizirane druge tehničko-tehnološke cjeline čiji je vlasnik bio ”KTK Visoko”.
Prošle godine prodate su, vrlo uspješno, pozitivan primjer privatizacije, dvije tehničko-tehnološke cjeline: Fabrika obuće Goruša sa 130 radnika i Fabrika regenerata u slobodnoj zoni Topuzovo Polje s 50 radnika.
Kupac grupacija Prevent preuzeo je radnike na najmanji rok od tri godine, uz obavezne milionske investicije i plaćenu cijenu od četiri miliona KM.
Od tih sredstava je, poslije usaglašavanja sa Poreznom upravom izmiren dio obaveza prema PIO i Fondu zdravstvenog osiguranja, iako radnici KTK Visoko nisu koristili zdravstvene usluge.
– Ubrzo bi trebalo biti realizirano povezivanje staža za 50-ak radnika koji su ispunili uslove za penzionisanje, dok su u skladu sa Zakonom tri godine prije ispunjavanja uslova za penziju bili prijavljeni i imali naknadu na birou za zapošljavanje – kazao je Bilalović.
Saglasnost na realizaciju toga očekuje se od Kantonalnog poreznog ureda Zenica, koji kontroliše uplatu doprinosa, što je najveći dug firme, uz dio neizmirenih obaveza za plaće radnika koji su uglavnom, kako je naveo Bilalović, iz mandata bivše Uprave.
”KTK Visoko” ima još 108 uposlenih radnika, 81 je u proizvodnji u Fabrici obuće, ostalo je u komercijalnom sektoru, tehničkim službama, pravnoj službi i knjigovodstvu.
Jedan od razloga zašto Uprava firme priželjkuje privatizaciju je taj što bivši radnici plijene imovinu, na osnovu mnogobrojnih sudskih rješenja. Bilalović kaže da svaki dan dođe neko da uzme ”što je njegovo”.
Problem je u tome što, kako je naveo Bilalović, bivši radnici, vrlo često i sindikalni povjerenici koji imaju presude ne mogu čekati da neke stvari budu riješene na obostrano zadovoljstvo, pa plijene imovinu, uzimaju, naprimjer, vrlo vrijedne kožarske mašine vrijedne 40.000 KM i prodaju ih u staro željezo da bi dobili svojih 400 KM.
– Molim ih da to ne rade jer naše mašine van kruga nemaju nikakvu vrijednost, a nama su, svaka, ‘žila kucavica’, i mogućnost da radimo i ostvarujemo i zaposlenost i zaradu, te da spremni uđemo u privatizaciju. Kada privatiziramo sva postrojenja dugovi će biti izmireni – poručio je Bilalović.
Osim toga ”KTK Visoko” raspolaže velikom imovinom koja se procjenjuje, samo u Visokom, na oko 40 miliona KM.
– Sva imovina je na atraktivnim lokacijama tako da prodaju nije teško ostvariti. Problem su sudski izvršni postupci koje maksimalnim pravnim lijekovima, pokušavamo osporiti i odbraniti državni kapital, jer mi smo u većinski državnom vlasništvu – dodao je Bilalović.
On u imovini vidi sigurnost za privatizaciju i za izmirenje dugova prema, sada već bivšim radnicima.
Dodao je da su za sada pisma namjere za privatizaciju dijela tehničko-tehnoloških cjelina ”KTK Visoko” u Topuzovom Polju – Fabrika krupne kože s pripadajućim radnicima došla od firme Koteks-Tešanj, te grupacije Prevent.
Podsjetio je da je nekadašnji privredni gigant iz Visokog radio za poznate svjetske marke.
”KTK Visoko” je, kaže, proizvodio i ostavio sjajan utisak na menadžere, među kojima su predstavnici vodeće svjetske firme Dainese-program motociklističke kožne jakne s brandovima yamahe, ducatija, speedy i drugih poznatih brendova koji su bili spremni učestvovati u privatizaciji ”KTK Visoko”, ali zbog niza problema su privremeno odustali.