Predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić kazao je danas novinarima u Sarajevu da Akcioni plan za provođenje Reformske agende sadrži one mjere i projekte koje treba provesti u naredna tri, šest i 12 mjeseci, a to može dovesti i do restriktivne kontrole daljeg zapošljavanja i zamrzavanja fonda plata na nivou BiH.
Naime, Savjet ministara usvojio je na jučerašnjoj sjednici Akcioni plan koji sadrži paket mjera koji će provesti institucije BiH u 2015. i 2016. godini same ili u saradnji s entitetima u BiH.
Akcionim planom planirano je više od 50 mjera koje će biti provedene u oblastima javnih finansija, oporezivanja i fiskalne održivosti, poslovne klime i konkurentnosti, vladavine prava i dobrog upravljanja te reforme javne uprave.
Zvizdić je danas pojasnio da bi u ovom periodu trebao biti realizovan najveći broj mjera i zahtjeva da bi se pokazao daljnji kredibilni napredak u provođenju onih reformi koje će pomoći BiH da što prije preda aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji, a ostale aktivnosti će se provoditi kontinuirano i u saradnji s entitetima i drugim nivoima vlasti.
Objasnio je da unutar svih oblasti postoji niz rješenja koja spadaju u nadležnosti BiH i koja trebaju poboljšati poslovni ambijent, povećati konkurentnost bh. proizvoda, ojačati javnu administraciju i uvesti fiskalnu održivost i finansijsku disciplinu koja će značiti ozbiljnu restriktivnu kontrolu daljeg zapošljavanja i zamrzavanja fonda plata na nivou BiH.
Osvrnuo se na IPA fondove, kazavši da je Vijeće ministara u dinamici realizacije IPA fondova onako kako je predviđeno u periodu 2014. do 2017., jer BiH nije dobila IPA fondove do 2020. godine kao zemlje regije.
– Radimo na stvaranju pretpostavki za produženje rokova za IPA fondove, a usvajanjem strategije pravnog sektora povukli smo prije mjesec dana i zadnjih 14,8 miliona evra, sredstava koja će biti usmjerena ka Tužilaštvu BiH – dodao je Zvizdić.
Govoreći o mogućnosti povećanja akciza, predsjedavajući Zvizdić je naglasio da je u Reformskoj agendi naznačena mogućnost izmjena i dopuna Zakona o akcizama, ali treba biti precizan u tom smislu.
– Ukoliko se govori o povećanju akciza na duhan i alkohol ta sredstva će isključivo biti namjenski uplaćena u fondove zdravstvenog osiguranja na nivou entiteta, a na bazi preporuka entiteta – dodao je.
Ukoliko se radi o mogućem povećanju akciza na naftu i naftne derivate, ističe Zvizdić, ta sredstva bi isključivo trebala biti usmjerena na izgradnju puteva.
Međutim, da bi se na nivou BiH ušlo u proceduru izmjena i dopuna Zakona o akcizama kao preduvjet moraju biti usvojene jasne reforme i akcioni planovi te projekti utroška takvih sredstava na nivou entiteta, zaključuje predsjedavajući Savjeta ministara Denis Zvizdić.
Na pitanje novinara o popisu stanovništva i uticaju popisa na ekonomski razvoj zemlje, Zvizdić je kazao da bi taj proces trebao biti okončan do kraja godine izborom novog direktora Agencije za statistiku BiH i usklađivanjem rezultata s preporukama EUROSTAT-a.
Izrazio je zadovoljstvo dosadašnjim radom Savjeta ministara jer svi planovi u ministarstvima idu predviđenom dinamikom, a ubrzan je rad na tri prioriteta i to su evropske integracije, ekonomski razvoj i jačanje vladavine prava.