Već 16 godina, odnosno od septembra 1999, bezuspješno pokušavam da mi se isplati odšteta, navodi Đorđo Bajić, kojem je imovina u visočkom naselju Paljike uzurpirana u proteklom ratu za potrebe izgradnje aerodroma.
Prema odluci Predsjedništva RBiH iz 1993. godine da se na tom lokalitetu gradi ratni aerodrom, koji je kasnije trebalo da postane civilni aerodrom, opštinske vlasti su tada izuzele zemljište i kuću Bajića, koji danas sa porodicom živi u Americi.
Bajić je, stoga, od opštine Visoko na ime odštete za kuću i zemljište tražio oko 188.000 KM, od čega mu je ranijim presudama, kako kaže, isplaćeno tek 38.000 KM, a sudski proces je nastavljen. Riječ je o maratonskoj bici, koja 1999. počinje vanparničnim postupkom, a zatim je od 2006. godine predmet bio pred više sudova i još nije okončan proces.
U konačnici, kompletan proces završio je pred Vrhovnim sudom FBiH, gdje se presudom iz oktobra 2013. godine tužbeni zahtjev Bajića u cijelosti odbija. Njegov advokat Zahid Hadžić ubrzo potom upućuje apelaciju Ustavnom sudu BiH, kojom traži ukidanje presude Vrhovnog suda FBiH, ali Ustavni sud BiH odluku još nije donio.
“Ne mogu da shvatim da kao čovjek koji je ostavio svoj dom ni danas nemam odgovor na pitanje zašto je moj posjed uništen i da za pravni lijek stoji samo ‘zastara’, koja je izgleda jača od mojih godina truda kad sam mukotrpno gradio i stvarao sa svojim roditeljima”, priča ogorčeni Bajić.
Prisjećajući se kako je sve počelo, Bajić tvrdi da je 1993. godine odlukom Predsjedništva RBiH njegova majka iseljena iz sopstvene kuće, i to sa izbjeglicama koje su živjele u toj kući.
Ne može Bajić ni da shvati zbog čega je drugačiji od ostalih koji su oštećeni, a dobili su odštetu.
“Oni su uspjeli doći do pravnog lijeka, a bilo ih je više od 60, a ja nisam, iako sam pretrpio najveću štetu koja je nanesena prilikom gradnje aerodroma Visoko”, navodi Bajić, koji se pita ima li igdje u svijetu takav slučaj.
Melina Hodžić-Tavančić, opštinski pravobranilac u Visokom, nije željela da komentariše cijeli slučaj, a advokat Hadžić ističe da očekuje da će Ustavni sud BiH po apelaciji postupiti po nešto bržoj proceduri jer je predmet dugo bio u redovnoj proceduri.
“Svi ostali su naplatili odštetu, a Bajić nije. To je presedan i zato se nadam da će Ustavni sud ispraviti tu grešku”, poručio je Hadžić.
S druge strane, iz Ustavnog suda BiH potvrđuju da je apelacija Đorđe Bajića zaprimljena 10. decembra 2013. godine, te dodaju da u pravilu rješavaju apelacije hronološkim redom. A, sudeći po onom što su nam napisali u odgovoru, uskoro bi na red mogla doći i Bajićeva apelacija.
“Ustavni sud trenutno rješava predmete iz 2012/2013. godine”, navode iz Ustavnog suda BiH.