Koalicija SBB – SDA racionalan je politički potez kojim se završava petogodišnja kriza vlasti u Federaciji BiH.
U ovim riječima Envera Kazaza, profesora i političkog analitičara iz Sarajeva, zapravo je i oslikana suština onoga što zovemo “funkcionalni politički pragmatizam”, koji ponekad spaja naizgled nespojive politike i okončava dugogodišnje političke i lične antagonizme na uštrb stabiliziranja vlasti, a za nadati se i općeg dobra. Drugim riječima, nisu svi previše oduševljeni činjenicom da su Fahrudin Radončić (SBB), Bakir Izetbegović (SDA) i Dragan Čović (HDZ BiH) u bošnjačko-hrvatskoj koaliciji, ali gotovo svi odreda ne spore da su ove partije proevropski orijentirane i da imaju potreban kapacitet za provođenje reformi. Kazaz kaže da je ova kriza, uz sve druge, ustavnu, ekonomsku, moralnu, “suštinski determinirala BiH i na međunarodnom planu ostavila najnegativniji imidž ovoj zemlji”.
“Zbog toga su izostale i investicije i oporavak privrede i, u konačnici, ta je kriza stvorila osjećaj da ova zemlja nema budućnost. Sve drugo, kada je u pitanju stabilizacija vlasti u BiH, ostaje da vidimo kako će teći”, ističe Kazaz.
Nova koalicija pozitivan je pomak i po mišljenju profesora Nedžada Mulabegovića, predsjednika Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), koji podsjeća da je sada uspostavljena stabilna parlamentarna većina.
“Drugo, u pitanju su dvije respektabilne stranke po rezultatima izbora. A sudeći po profilu stranaka i njihovom deklarativnom opredjeljenju, brzo provođenje reformi iz Agende ne bi trebalo da bude upitno”, ističe on.
Mulabegović stoga smatra kako je krajnje vrijeme da se opći interes stavi ispred pojedinačnog i stranačkog, te da konačno dođe “do ozbiljnog i profesionalnog pristupa” politikama u BiH.
Slično razmišlja i Srećko Latal, urednik BIRN-a za BiH i direktor analitičke organizacije SOS, koji zaključuje kako je evidentno da ulaskom SBB-a u vlast Parlament i Vlada dobijaju bolji kapacitet za donošenje reformskih zakona.
“Sudeći po dosadašnjem radu Vlade, može se očekivati da će se reformski put nastaviti. Za nadati se da nova koalicija neće trošiti dodatno vrijeme na raspodjelu pozicija”, ističe Latal.
Ipak, postoje i različita mišljenja. Takvo jedno utjelovljuje Slavo Kukić, univerzitetski profesor iz Mostara, analitičar dobro upućen u dešavanja na političkoj sceni. On ne spori da bi bilo dobro kada bi se optimističke najave obistinile, no sumnja u njih.
“Dapače, predviđam novo talasanje, najprije na državnoj razini, i to ne zbog pitanja DF-a, već zbog nastojanja Čovića i Radončića da u priču uvedu SNSD. A to će biti prilično teško i, ako do toga dođe, neće biti u funkciji stabiliziranja situacije u zemlji”, smatra Kukić.
Kao naredne poteze predviđa izmjene Izbornog zakona i uvođenje treće izborne jedinice u BiH. “Sve što najavljuje lider HDZ-a upućuje na destabilizaciju zemlje. I sva ta ljubav između Radončića i Izetbegovića je privid. Živi bili pa vidjeli, pucaće kao iz topova”, zaključuje Kukić.
Domljan: Vladi neophodan radikalan program
Vjekoslav Domljan, profesor iz Mostara i jedan od vodećih ekonomista u zemlji, kaže kako je u ovom trenutku neizvjesno hoće li nova Vlada FBiH “početi proizvoditi javna dobra na efikasan način”.
“Puno je problema, oni su toliko duboki da iziskuju radikalan program koji će biti utemeljen na agresivnoj inovacijskoj politici i smanjenju svih javnih rashoda, osim na ulaganja, istraživanja i razvoj”, zaključuje Domljan.
Domljan: Vladi neophodan radikalan program
Vjekoslav Domljan, profesor iz Mostara i jedan od vodećih ekonomista u zemlji, kaže kako je u ovom trenutku neizvjesno hoće li nova Vlada FBiH “početi proizvoditi javna dobra na efikasan način”.
“Puno je problema, oni su toliko duboki da iziskuju radikalan program koji će biti utemeljen na agresivnoj inovacijskoj politici i smanjenju svih javnih rashoda, osim na ulaganja, istraživanja i razvoj”, zaključuje Domljan.