Vrijeme je jeseni kada se mnogi od nas pitaju šta učiniti sa gomilama opalog lišća u našim dvorištima, baščama, voćnjacima i sl.
Žalosno je to što većina ljudi skupljeno lišće spaljuje na gomilama i samim time dolazi do gubitka organske materije koja je jako neophodna zemljištu.
Šta znači zapravo sama riječ kompostiranje ?
To je proces kod kojeg dolazi do razgradnje organske materije pod uticajem mikroorganizama u aerobnim uslovima. Jednostavnije rečeno, kod procesa kompostiranja dolazi do truhljenja biootpada, kao što je npr. lišće, pomoću raznih bakterije, crvića, malih insekata i sl., koji vrše razgradnju materije uz prisustvo kisika. Dobijeni proizvod se naziva kompost, vrlo sličan humusu, koji se može iskoristiti za kondicioniranje zemljišta ili kao đubrivo. Prednosti proizvoda su velike, s obzirom da proizvod ima i određenu tržišnu vrijednost.
Kako kompostirati opalo lišće ?
Kompost od lišća povećava sadržaj vlage u zemljištu i samim time poboljšava njegovu strukturu. Dovoljno je lišće skupiti i čekati njegovo razlaganje. Kompostiranje se može izvršiti na način da se opalo lišće stavi u baštenske vreće, posebno napravljeno kompostište za lišće ili ga jednostavno ostaviti na gomili. Kompostište se pravi na taj način da se pomoću drvenih daski 
sagradi četvrtasti okvir u koji ćemo stavljati opalo lišće. Prije stavljanja opalog lišća potrebno je staviti tanki sloj životinjskog đubriva, znači sasvim malo, da bi se izazvala migracija bakterija ili crva iz zemljišta da bi započeo i sam proces kompostiranja. Radi ubrzavanja procesa, poželjno je dodati zelenu travu ili manju količinu humusa. Zbog osobine vlažnog lišća da se zgrudva i istruhne, lišću se mogu dodati i usitnjene grančice, koje će doprinjeti rastresitosti kompostne mase.
Ukoliko se kompostna masa osuši, potrebno ju je zaliti vodom, a ako je prevlažna treba dodati piljevine od listopadnog drveća. Za održavanje temperature i vlažnosti tokom kompostiranja, vrlo je važna veličina kompostne gomile. Manja gomila će se brže isušivati, slabije zagrijavati i time će se usporavati kompostni proces. Obrnuto, ako je gomila veća, brže će se zagrijati i razviti više temperature koje mogu uništiti poželjne mikroorganizme koji obavljaju kompostiranje. Najbrže se razlaže lišće listopadnog drveća, jednu do dvije godine, dok se iglice crnogoričnih vrsta sporije razlažu, dvije do tri godine. Sadržaj mineralnih tvari u lišću varira u ovisnosti o vrsti drveća, tla i klimatskih karakteristika područja. Zbog toga je najbolje koristiti opalo lišće različitih vrsta drveća. Da biste utvrdili da li je kompost zreo, morate se uvjeriti da on ima tamnosmeđu boju i da njegov miris podsjeća na šumsku zemlju.
Kompostiranjem povećavamo kvalitet zemlje u našim dvorištima ili voćnjacima. Zemlja će postati otpornija na razne bolesti i štetočine. Kompostiranjem ne samo da hranimo naše biljke, već i sudjelujemo u rješavanju problema otpada.