Migraciona kriza s kojom se Evropa suočava složeni je problem i jedino se može riješiti zajedničkom saradnjom svih zemalja Evropske unije i zemalja zapadnog Balkana, koje su njihova tranzitna ruta, rečeno je danas na pres-konferenciji u Sarajevu upriličenoj nakon prvih sesija Ministarskog foruma pravosuđa i unutrašnjih poslova “EU-Zapadni Balkan”.
Dvodnevni forum otvoren je danas uz prisustvo brojnih dužnosnika zemalja EU i zapadnog Balkana na kojem je fokus stavljen na migracije, viznu liberalizaciju te borbu protiv terorizma i nelegalne trgovine oružjem.
Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kazao je novinarima da su ove teme od izuzetne važnosti jer se tiču svih zemalja zapadnog Balkana koje bi trebale biti dio rješenja kada je u pitanju izbjeglička kriza i masovni priliva izbjeglica u EU, ali i zloupotreba vizne liberalizacije posebno u kontekstu lažnih azilanta koji su otišli u zemlje zapadne Evrope.
Ocijenio je da je značajno da se zemlje zapadnog Balkana prema ovim pitanjima odnose onako kako je to definirala Evropa unija, posebno imajući u vidu da veliki broj izbjeglica prolazi putem balkanske rute.
Naglasio je da je ustanovljeno da je najveći broj migranata bio prinuđen napustiti zemlje koje su ratom zahvaćene, ali jedan broj njih je i iz zemalja koje nisu u ratu te se u tom slučaju radi o ekonomskim migrantima, ali oni će biti vraćeni u svoje zemlje, dok će se drugačije odnositi prema onima koje dolaze iz ratom zahvaćenih zemalja.
Govoreći o viznoj liberalizaciji, Mektić je naglasio da je važno naći načina za sprječavanje zloupotrebe tog režima kako bi on ostao na snazi u punom kapacitetu, dodajući da do sada nije bilo zahtjeva ni iz jedne zemlje EU da se vizni režim suspendira.
Ministar migracija i vanjskih poslova Luxemburga Jean Asselborn također je istaknuo da hiljade migranata prolaze kroz zemlje zapadnog Balkana u cilju da dođu do svoje krajnje destinacije, ali svi moraju ponijeti zajednički teret rješenja tog pitanja, odnosno bliska saradnja između svih aktera je od velike važnosti.
Dodao je da postoji suglasnost da se pruži još više pomoći tranzitnim zemljama što je zaključeno i 8. oktobra na konferenciji na visokom nivou o zapadnom Balkanu i tada je dogovoreno da se osnaže kapaciteti u ovim zemljama.
I Asselborn je kazao da se Evropska unija suočava s velikim brojem tražitelja azila koji dolaze iz zemalja zapadnog Balkana iznoseći podatak da su te zemlje na četvrtom mjestu po broju tražilaca azila odmah nakon Sirije, Afganistana i Iraka, ali je mišljenja da je važno izbjeći suspenziju vizne liberalizacije.
Komesar Evropske unije za migracije, unutrašnje poslove i državljanstvo Dimitris Avramopoulos smatra da su sve više prisutni nacionalizam i ksenofobija, a sve to dovodi u pitanje evropski san i ideju o inkluzivnoj Evropi.
Dodao je da bi zajednička borba protiv terorizma, migracione krize i nelegalne trgovine oružjem trebala ujediniti zemlje EU i zapadnog Balkana.
– Saradnja sa zemljama zapadnog Balkana je značajna ne samo sada kad imamo ove izazove nego i u budućnosti kako bismo izbjegli da se društva vrate u podjele koje smo prevazišli. Dogovorili smo se da jačamo našu radnju – istaknuo je Avramopoulos.
Zaključio je da su Evropska unija i zapadni Balkan posvećeni zajedničkom radu i zajedničkoj budućnosti, a dva goruća pitanja danas migracije i terorizam povezuju sudbine tih zemalja i jedino zajedničkim snagama ta pitanja mogu se riješiti te je zato važno osnažiti prijateljske veze među njima.
Bosna i Hercegovina je domaćin ovog dvodnevnog foruma kojeg organiziraju bh. ministarstva sigurnosti i pravde, na poziv Luksemburga kao zemlje koja predsjedava Vijećem Evropske unije i u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom.
Ministarski forum je važan godišnji skup na kojem se razmatra trenutno stanje i napredak u oblasti unutrašnjih poslova i pravosuđa i definiraju smjernice zajedničkog djelovanja u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma i pitanja migracija.
Sastanku prisustvuju ministri unutrašnjih poslova i pravde zemlja regiona, Luksemburga i Slovačke, komesari za pitanja pravde Evropske komisije Vera Jourova i komesar za migracije i unutrašnje poslove Dimitris Avramopulos te predstavnici međunarodnih organizacija.