Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum potpisan je na današnji dan 1995. godine u Parizu čime je okončan četverogodišnji rat u BiH.
Godine nisu izbrisale tragove rata u Bosni i Hercegovini, koji su i dvadeset godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma vidljivi na zgradama, ulicama, parkovima, ponajviše u glavnom gradu te zemlje, Sarajevu.
Fotoreporter Anadolu Agency (AA) zabilježio je kadrove iz Sarajeva i nekih drugih bosanskohercegovačkih gradova, koji nose ratne tragove i danas, tačno 20 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Tragovi na fasadama zgrada i “sarajevske ruže”, mjesta eksplozija topovskih projektila i danas privlače pažnju posjetilaca Sarajeva.
Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum potpisan je na današnji dan 1995. godine u Parizu čime je okončan četverogodišnji rat u BiH.
Dejtonski mirovni sporazum potpisali su predstavnici tri strane u BiH i predsjednici Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, Srbije Slobodan Milošević i Hrvatske Franjo Tuđman uz prisustvo svjetskih sila, prije tačno 20. godina, 14. decembra u pariskoj palači Elysee.
“Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut”, kazao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu.
Prethodno je Dejtonski sporazum 21. novembra 1995. godine parafiran u Wright-Patterson bazi kod Daytona, u američkoj državi Ohio.
Ovaj sporazum rezultat je diplomatske inicijative američke vlade koju je otpočeo tadašnji glavni američki posrednik Richard Holbrooke u vrijeme kampanje tadašnjeg predsjednika Billa Clintona.
Ostat će zapamćena izjava Richarda Holbruka, tvorca Dejtonskog sporazuma: “Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine“.
Dejtonskim sporazumom, koji je značio kraj rata u BiH koji je počeo 1992. godine, zemlja je formirana na način da je čine dva konstitutivna entiteta – Republika Srpska i Federacija BiH. Prema Dejtonu, Federaciji BiH pripalo je 51, a Republici Srpskoj 49 posto. Formiran je i Brčko distrikt kao posebna teritorijalna jedinica.